Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Iako političari ponavljaju kako nam nije toliko loše, među građanima vlada nesigurnost, pa je pitanje kako štedjeti sve češće.


U Hrvatskoj je danas stvarno teško dočekati kraj mjeseca s kunama u novčaniku, a još je teže očekivati da imamo neki višak novca koji bi smo uspješno uložili i još bolje oplodili. No, zamislit ćemo da vam je nasljedstvo ostavila bogata tetka iz Australije ili da ste dobili na lutriji a trebat će vam novci za školovanje vaše djece koja su ovih dana krenula u osnovnu školu.

Vezani članci Nestašica hrane, ilustracija Dramatično upozorenje UN-a: "Prijeti nam nestašica hrane, a ovo je bila pogreška broj jedan" Anja Gvozdanović, sociologinja s Instituta za društvena istraživanja Sociologinja o okupljanjima mladih: "Krize poput ove su kao povećalo, dolaze do izražaja razlike u privilegijama"

Financijski savjetnik Petar Brkić kaže da uopće nije upitno što je najsigurnije ulaganje, a to je, dakako, oročenje novca u banci. 'U ovo krizno doba sigurno je stavljanje novca u banke koje nude dobre kamate, najsigurnije ulaganje', kaže Brkić.

>> Kako pomiriti stambene kredite i niske rodiljne naknade?

>> Financijski savjetnik: Uzmite kredite u francima

Petar Brkić napominje da sve ovisi o vremenskom periodu na koje se ulažu novci, a mi smo u ovoj analizi uzeli vremenski period od tri do pet godina. U tome periodu ulaganjem u neke dionice možete zaraditi 100 ili 200 posto, ali možete isto tako sve i izgubiti.

'Burza je sada toliko nisko da je teško očekivati da će na ovako niskim granama biti za pet godina. Realno je za očekivati da će krenuti rast. Istina, treba dozvoliti i mogućnost da bude gore nego danas s obzirom na to kako sposobnu Vladu imamo. Ulaganje u dionice je uvijek za one sklone riziku', napomenuo je Brkić.

Kao dobro ulaganje u današnje doba, Brkić predlaže i ulaganje u obveznice, ali ne u državne obveznice nego u obveznice tvrtki poput koncerna Agrokor. na ovaj način možete računati na zaradu i od 30 posto.

Zlato - sigurno utočište u kriznim vremenima

Trenutno se dobro isplati i ulaganje u zlato koje je uvijek utočište u kriznim vremenim. Jedino je problem što u Hrvatskoj ne možete kupiti primjerice zlatne poluge nego morate ići u inozemstvo po njih ili možete zatražiti usluge fondova koje kupuju zlato na stranom tržištu. 'Sve češće čujem da Hrvati idu van kupovati zlatne poluge. Iz istog razloga kao i zlatu, raste vrijednost švicarskog franka. Njima ljudi vjeruju uvijek u doba krize', kaže Brkić.

Brkić kao idealnu kombinaciju predlaže da trećinu novca uložite u dionice, trećinu u zlato i jednu trećinu oročite u banci.

Donedavno je bilo popularno ulaganje u nekretnine i to je tržište cvjetalo. Bilo je dosta ljudi koji su kupovali dodatne nekretnine radi preprodaje ili iznajmljivanja. Danas Brkić ne preporuča ulaganje u nekretnine. 'Trenutno još ne. Cijene nekretnina su jako malo pale u odnosu na realno stanje. Tržište stagnira, cijene ne padaju, stanovi se ne prodaju. Dok su dionice pale i za 70 posto, cijene nekretnina su pale za 20 do 30 posto, što najbolje pokazuje kavo neprirodno stanje prevladava na tržištu nekretnina', upozorio je Brkić.

Sada je povoljno vrijeme za ulaganje u investicijske fondove

Financijski savjetnik Vanja Delibašić kaže da je, ako je riječ o ulaganju, odnosno riziku ulaganja, činjenica da su se, kako svjetske tako i domaća burza stabilizirale. Naravno, promatrajući periode od minimalno par mjeseci.

'Dakle, oscilacije na dnevnoj, odnosno tjednoj bazi su i dalje prisutne i ovise o vanjskim, nepredvidivim faktorima, prirodnim katastrofama i slično. Svakako, za sve ulagače takve oscilacije pripadaju zonama tolerantnog rizika', rekao je za Dnevnik.hr Vanja Delibašić.

Za malo manje hrabre, kaže Delibašić, ako prije godinu-dvije nije bilo povoljno razdoblje ulaganja, onda je to definitivno u produkte svima znane kao otvoreni investicijski fondovi.
'Ako govorimo o konzervativnim fondovima, dakle obvezničkim, situacija je i dalje u vidu pravocrtnog konstantnog rasta sa prinosima 4 – 8 %. Takav prinos je još uvijek interesantniji od kamata oročene štednje, pogotovo ako se svaki investitor detaljnijom analizom odluči na odabir fonda sa rastom 7-8 %. Naravno, u odnosu na oročenu štednju kapital uložen u fondove je defacto dostupan u roku od 24 sata i tu je prednost za svakog ulagača koji želi ostvariti prinos, a imati kontrolu nad vlastitim kapitalom', upozorio je financijski savjetnik Vanja Delibašić.

Danas je novi ulagač u zoni 'kupujem jeftino'

Mješoviti i dionički fondovi su načelno u rastu sa većim oscilacijama, no one su i po samoj strukturi ulaganja takvih fondova prirodna pojava. Pritom je za nove ulagače od izuzetnog značaja važno napomenuti da rast u posljednjih godinu- dvije i nije značajan. A sama ta činjenica zapravo predstavlja i prednost. 'Dakle, u odnosu na prethodna razdoblja, unatrag zadnjih 7-8 godina kada je vrijednost udjela bila 'visoka', danas je novi ulagač u zoni 'kupujem jeftino'. A to, svakako, još uvijek treba iskoristiti', rekao je Delibašić.

Ako kao ulagači imate nešto vremena na raspolaganju, a želite biti sigurni u prinos i dalje vam ostaje produkt, otkriva Delibašić, koji bi se u žargonu slobodno mogao nazvati 'zlatna koka'. Riječ je o produktu koji se zove stambena štednja, odnosno Zakon o stambenoj štednji.

'Zlatna koka' - stambena štednja

'Zašto 'zlatna koka'? Sama štedionica nam na uloženo isplaćuje kamatu i do 3,5 %. Nadalje, država i dalje jamči državna poticajna sredstava od 15 % na iznose do 5000 kn godišnje uplate, što kumulativno (računajući kamatu na štednju te poticaje) znači da govorimo o prinosu oko 7%. Možda ne atraktivnom, ali opet značajnim za one ulagače koji želi igrati sigurno. U svemu tome napominjem da država nastoji uloviti korak usprkos recesiji. Naime, početkom 2010 godine je u potpunosti isplatila poticaje za 2008 godinu. Takva vrsta ulaganja, odnosno štednje, će nam nadalje u slučaju potrebe omogućiti i stambeni kredit pod izuzetno povoljnim uvjetima. Dakle, s malom, a i fiksno kamatnom stopom. A u ova dinamična vremena imati mogućnost i financiranja raznih stambenih potreba, rekao bih da je više nego zanimljiva potreba', zaključuje Delibašić.

Nadalje, još jedan produkt je vezan za poticaje. A to je dobrovoljni mirovinski fond. Nedostatak takvog ulaganja je 'moram čekati' efekt. Po pitanju načinu ulaganja defacto govorimo o ulaganju u investicijske fondove, ali i sa vlastitom odlukom o riziku ulaganja te dodatnim državnim poticajima do 1250 kn godišnje (maksimalno 25 %). Za sve koje imaju vremena ovaj produkt je danas (a govorimo o ulaganju danas) kao takav, upozorava Delibašić, je izuzetno zanimljiv.