Tečaj eura na tjednoj razini u odnosu na dolar poskočio je 0,5 posto, na 1,365 dolara.
Pročitajte i ovo
Tijekom trgovanja u petak dosegnuo je i najvišu ikad
zabilježenu razinu od njegova lansiranja u siječnju 19999., u visini od 1,3680 dolara, zahvaljujući podršci koju je crpio iz brojnih gospodarskih pokazatelja iz eurozone.
Među njima se izdvajaju povoljni podaci o povjerenju potrošača i o poslovnoj klimi u Europi, što je učvrstilo očekivanja o opetovanom podizanju ključnih kamatnih stopa u eurozoni. Indeks povjerenja potrošača u Njemačkoj neočekivano je u svibnju porastao na 5,5 boda u odnosu na očekivanih 4,8 bodova dok je poslovno povjerenje u Francuskoj prošlog mjeseca dosegnulo najvišu razinu u razdoblju od 2001.
Nadalje, euro je crpio snažnu potporu iz njemačkog indeksa poslovne klime Ifo koji je u travnju porastao na 108,6 bodova, nakon ožujskih 107,7 bodova.
"Očekuje se da će njemačko gospodarstvo i dalje bilježiti prilično snažan rast u prvom tromjesečju. U Ifo-u su kazali
da ključne kamatne stope u eurozoni ne bi trebale značajnije
prekoračiti 4,0 posto, što je u skladu s osnovnim raspoloženjem u eurozoni", kazao je Tom Vosa iz nabCapital-a.
U odnosu na jen, euro je dosegnuo rekordnih 163,25 jena, kako solidna očekivanja o gospodarskom rastu u eurozoni ističu kontrast u odnosu na osrednji rast u SAD-u i Japanu.
Nasuprot tome, dolar se našao pod pritiskom nepovoljnih gospodarskih pokazatelja među kojima se izdvajaju podatak o broju prodanih postojećih kuća, koji je pokazao najveći pad u proteklih 18 godina te o padu povjerenja potrošača na najnižu razinu u proteklih osam mjeseci.
Ta su očitovanja potpirila očekivanja da bi središnja
američka banka Fed mogla sniziti ključne kamatne stope s važeće razine od 5,25 posto.
"Strahuje se od nepovoljnih trendova u američkom gospodarstvu te od smanjivanja razlike u ključnim kamatnim stopama između SAD-a i eurozone zbog snažnih pokazatelja iz Europe", objasnio je Michael Klawitter iz frankfurtskog Dresdner Kleinwort-a.
U petak objavljeni podatak o rastu američkog BDP-a u prva tri
ovogodišnja mjeseca od svega 1,3 posto, najsporije u zadnje četiri godine, potpirio je strahove ulagača od zaostajanja tog najvećeg svjetskog gospodarstva za ostatkom svijeta. U posljednjem tromjesečju prošle godine godišnja stopa rasta iznosila je 2,5 posto.
Ulagače zabrinjava i da američka financijska tržišta svakoga radnog dana moraju privući tri milijarde dolara ulaganja kako bi se financirao golemi manjak u američkoj bilanci plaćanja, čemu stopa gospodarskog rasta ispod dva posto svakako neće pripomoći.
"SAD i nadalje pokušava financirati 200 milijardi dolara velik
deficit u bilanci plaćanja ali novi zaokret je u tome što je stopa
rasta znatno ispod dva posto. To bi mogao biti signal upozorenja stranim investitorima koji su donedavno pokazivali snažan interes za američkim dionicama i korporativnim obveznicama", rekao je Brian Garvey, valutni strateg pri bostonskom State Street Global Marketsu.
