Nelikvidnost i dalje raste, Vlada nije učinila ništa

Prijeđena je tako i ona psihološka granica od 300 tisuća nezaposlenih.

Pročitajte i ovo Kriza u Francuskoj Macron se obratio javnosti prvi put nakon pada vlade: Otkrio je kad će imenovati novog premijera 80 eura Vlada umirovljenicima obećala božićnicu, a oni poručili: "Da daju i više, nije dovoljno!"

U odnosu na isto vrijeme prošle godine nezaposlenost je veća za gotovo 22 posto. Ili još gore, u siječnju je svaki dan bez posla ostalo 564 radnika. Crne brojke sustižu jedna drugu. Lanac nelikvidnosti niti je zaustavljen, niti prekinut, već i dalje raste. Baš kao nezaposlenost i nelikvidnost je najveća u zadnjih deset godina.

>> HUP od Kosor tražio ukidanje kriznog poreza

Vlada nije učinila ništa konkretno i 2009. smo završili poražavajuće te smo se zapravo vratili 190 godina unazad. Na kraju prošle godine imali smo 27,1 milijardu neplaćenih računa. Samo u prošloj godini, taj rast neplaćenih dugova povećan je za 6,4 milijarde kuna. Svaki dan završavamo sa 74 milijuna kuna neplaćenih računa na državnoj razini, odnosno oko 3,1 milijun kuna na sat.

Još jedna tipično hrvatska priča o neplaćanju, a na gubitku su radnici, ali i država koja generira neplaćanja ili još gore, ne sankcionira ih. U Hrvatskoj je činjenično stanje postalo da imamo radnike, koji rade, a ne primaju plaću. U hrvatskoj dnevno 47 radnika trenutno dolaze na posao, sa spoznajom kako neće dobiti plaću.

Vlada se hvali da javna poduzeća plaćaju u roku manjem od 60 dana, no statistika im ne ide u prilog. Država je zapravo glavni krivac za generiranje, ili nesankcioniranje naplate dugova, jer ne provode zakon pa tako brojne tvrtke ne plaćaju poreze i doprinose. To je s krajem prošle godine ukupno iznosilo 10,9 milijardi kuna, a da se taj novac namirio, gotovo sigurno ne bi imali nametnuti krizni porez. Isto tako, valja istaknuti kako polovica tvrtki, koje su se našle u krizi, zahvaljujući zakonu koji je donijela ova Vlada, mogla je zatvoriti poslovanje te izbjeći plaćanje poreza i doprinosa. Vlada se hvali da javna poduzeća plaćaju u roku manjem od 60 dana, no statistika im ne ide u prilog. Do 60 dana rok plaćanja je 44 posto, dok 28 posto plaćaju tvrtke između 181 i 361 dana.