Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatski sabor zasjedanje je nastavio raspravom o prijedlogu zakona o jamstvenom fondu za gospodarski oporavak i razvoj, kojim se država želi aktivno uključiti u kreditiranje poduzetništva izdavanjem jamstava putem Hrvatske banke za obnovu i razvoj.


Predloženim zakonom Vlada želi pomoći prevladavanju teškoća u gospodarstvu i to preuzimanjem pokrića dijela rizika novih kreditnih plasmana poslovnih banaka. Predviđa se da će povećanje kreditnih plasmana po predloženu modelu pridonijeti rastu proizvodnje, zaposlenosti i konkurentnosti hrvatskih poduzetnika.

Vezani članci Novcem iz EU fondova niču gradilišta - 3 Ova dva grada suprvaci u povlačenju novca iz EU fondova: "Ova i sljedeća godina su najplodonosnije razdoblje" Slika nije dostupna Presuda banci u Srbiji najava istog scenarija za slučaj 'franak' u Hrvatskoj?

Jamstveni fond iznosi dvije milijarde kuna, a jamstva bi provodio HBOR aukcijama koje bi se održavale jednom do dva puta na mjesec.

'Ideja vodilja je da se aktivira proizvodna aktivnost koja onda treba stvoriti novu dodanu vrijednost', kazao je državni tajnik u Ministarstvu Zdravko Marić.

Osnovno mjerilo za dodjelu jamstvenih kvota bit će razina rizika koju je banka spremna preuzeti na sebe, a državno bi jamstvo za pojedinačan zajam moglo biti najviše 50 posto njegove glavnice. 'Predlažući ovu mjeru, Vlada želi potaknuti ulaganje poslovnih banaka u gospodarstvo', rekao je Marić.

Vlada tom mjerom nastoji potaknuti kreditnu aktivnost želeći tako posljedično potaknuti investicijsku aktivnost, odnosno ukupnu gospodarsku aktivnost, naglasio je Marić. 'Želimo potaknuti svojevrsno nadmetanje između poslovnih banaka što bi dovelo do toga da se krediti gospodarstvenicima daju po što povoljnijim uvjetima', kazao je.

Krediti za koje će država dijelom jamčiti namijenjeni su financiranju novih ulaganja i dovršavanju započetih, financiranju obrtnih sredstava i reprogramiranju kredita ugovorenih nakon 1. srpnja 2008.

Krediti bi se davali na rok od najmanje tri do najviše 10 godina, a iznimno za financiranje obrtnih sredstava mogli biti i na rok kraći od tri godine. Poduzetnici zainteresirani za kredit više se neće trebati obraćati Vladi, odnosno HBOR-u, već izravno svojoj poslovnoj banci.

Marić je najavio da će uskoro biti izrađen i pravilnik po kojem će HBOR provoditi aukcije na kojima će aplicirati poslovne banke. (Hina)