Predsjednici država ili vlada 15 zemalja članica EU i Hrvatske, koje čine neformalnu skupinu "prijatelji kohezije", okupili su se u utorak u Bruxellesu kako bi izvršili pritisak da mjere štednje u proračunu EU ne idu na štetu kohezijskih sredstava iz kojih se financiraju projekti namijenjeni smanjivanju razlike između bogatih i siromašnih regija u Uniji.
Domaćin sastanka na kojem sudjeluje hrvatski premijer Zoran Milanović je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, a suorganizatori su poljski premijer Donald Tusk i njegov portugalski kolega Pedro Passso Coelho. Skupinu "prijatelji kohezije" čine Hrvatska, Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska te Cipar, koji kao predsjedavajuća država u ovom pitanju ostaje neutralan.
>> Hrvatska će dobiti 10 posto manje novca EU?
U raspravi o Višegodišnjem financijskom okviru (MFF), ključnom dokumentu EU za sljedeće sedmogodišnje razdoblje u kojem će Hrvatska biti punopravna članica, zemlje su podijeljene na dva tabora - "prijatelje kohezije" s jedne strane i na zemlje neto platiše, koje u europski proračun više uplaćuju nego što iz njega dobiju i koje traže da u vremenima štednje i proračunskih rezova ni kohezijska politika ne smije biti iz toga izuzeta.
Ta skupina zemalja, pod radnim nazivom "prijatelji boljeg trošenja", traži da se kohezijska sredstva troše učinkovitije, svrsishodnije, te da se dodjela novca iz europskih fondova više poveže s ispunjavanjem zadanih ciljeva i kriterija.
Europska komisija je za razdoblje 2014.-2020. predložila proračun u iznosu od 1,033 bilijuna eura u preuzetim obvezama, što je 1,08 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) EU, a 988 milijarda eura u stvarnim plaćanjima, što je 1,03 posto BND-a. Za kohezijsku politiku namijenjeno je 376 milijarda eura. U taj iznos uračanuto je i 40 milijarda eura, koje će se koristiti za budući fond iz kojeg će se financirati prometna, energetska i telekomunikacijska infrastruktura.
Ciparsko predsjedništvo je predložilo da se prijedlog Komisije smanji za najmanje 50 milijardi eura, od čega bi se iz kohezijskih sredstava uzelo 12,5 milijardi eura, a iz sredstava namijenjenih za poljoprivredu i ruralni razvoj predlaže se smanjenje za 11 milijardi eura.
Prema prijedlogu Europske komisije Hrvatska bi u razdoblju 2014-2020. trebala imati na raspolaganju 13,7 milijardi eura. Za Hrvatsku je od iznimne važnosti u kojem će vremenskom razdoblju moći koristiti sredstva namijenjena za svaku proračunsku godinu.
Po sadašnjem prijedlogu, sredstva namijenjena za jednu proračunsku godinu mogu se ugovarati još dvije naredne godine, a Hrvatska traži da se to produlji na tri, što bi joj povećalo izglede da bitno poveća iskoristivost raspoloživih sredstava. Istu mogućnost imale su sve nove članice EU-a.
Prema prijedlogu Europske komisije, 162,6 milijarda eura ili 48,3 posto ukupnog iznosa namijenjeno je za regije čiji je BDP po glavi stanovnika ispod 75 posto europskog prosjeka. U tu kategoriju spadaju obje hrvatske statističke regije.
Za razvijenije regije, čiji je BDP iznad 90 posto europskog prosjeka, predviđeno je 53,1 milijarda eura ili 15,7 posto. Europska komisija je uvela novu kategoriju 'tranzicijskih regija', čiji je BDP između 75 i 90 posto europskog prosjeka i za njih je predviđeno 39 milijarda ili 11,6 posto sredstava za kohezijsku politiku.
Koliko će na iznos na kraju biti na raspolaganju Hrvatskoj znat će se tek kada se postigne konačni dogovor o sljedećem proračunskom razdoblju, ali on se sigurno neće bitnije smanjivati jer će se najviše oduzeti bogatijim regijama.
Sastanak se održava u sklopu priprema za izvanredni summit EU-a sazvan za 22. i 23. studenoga, na kojem bi čelnici EU-a trebali dogovoriti proračunski okvir za razdoblje 2014-2020. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
