Ako se pića ne slažu s jelima, pokvare cjelokupni okus, iako su jela dobro pripremljena, a i svakako utječu i na ukupan dojam i dobro raspoloženje. Usto, svakako želimo ostaviti i dobar dojam na naše goste.
Pročitajte i ovo
"Katastrofalna situacija"
Žena iz BiH bijesna zbog onog što je doživjela na Jadranu: "To vas je dovelo do propasti"
Istina o omiljenom napitku
Pivo ženama jača kosti
opalili ga i po džepu
Skupo ga stajalo mahanje iz auta: Protjeran iz Hrvatske, ne može ni u Europsku uniju
Zaplijenjena roba
Na aerodromu u Beogradu otkriveno krijumčarenje: U izgubljenoj prtljazi pronađene stotine memorijskih kartica i USB-ova
potvrđena mu kazna
Što će sada biti s Bekavcem? "Kada se vratio kući savjetovali su mu da ne napušta državu"
Pri izboru pridržavamo se starih, prokušanih savjeta: aperitiv poslužujemo prije ručka, večere ili zakuske. Aperitivom se potiče tek, pa ne smije biti prejak i dovoljna je samo jedna čašica. Kao aperitivi omiljenija su laganija pića, vermut sa sodom, voćni i ne preslatki sokovi, martini ili pak likeri poput višnjevače ili orahovače.
Uz hladna predjela i juhe poslužujemo pivo ili lagano bijelo vino, dok uz bijelo meso, perad, ribu, teletinu i svinjetinu poslužujemo suha bijela vina. Uz crveno meso poput govedine, guščjeg mesa, patke, divljači i divlje peradi poslužujemo crvena vina.
Vrlo je važan izbor vina za posluživanje uz sir. Uz oštre i pikantne sireve, kao primjerice gorgonzolu, mekani sir, roquefort i groyer, možemo poslužiti teža crvena vina. Sirevi blažeg okusa, kao što su ementaler, edamer, gauda, belpaese, salet i kajmak, zahtijevaju bijela vina ili pivo.
Slatka jela dopunjujemo slatkim bijelim vinima ili likerima. Nakon ručka ili večere za bolju probavu poslužimo čašicu žestokog pića, konjaka ili pak domaće rakije.
Za osvježenje poslužujemo ledenu kavu, sorbet i masagran.To su napici koji sadrže sladoled, voćne sokove, vino, liker i vrhnje.
Prilikom svečanih zgoda za zdravicu je prikladno otvoriti bocu pjenušca. Pjenušava vina trebaju biti vrlo hladna, jer su inače bljutava i previše se pjene. Sve su vrste pića osjetljive na temperaturu. Općenito vrijedi pravilo da se bijela vina poslužuju hladna, a crvena nešto toplija, najbolje na sobnoj temperaturi. Neka pića (ali ne i vina) hladimo i kockama leda. Pri tome trebamo imati na umu da se njima piće razrijedi.
Kada kupujemo vino, dobro je pogledati oznaku jer cijena nije uvijek znak kvalitete i neka nam ona ne bude najvažniji orijentir pri kupovini. Vino je bolje kupiti nekoliko dana prije korištenja da se 'umiri'. Vino poslužujemo u lijepim čašama od tankog, prozirnog (neobojenog) stakla. Čaše trebaju biti dovoljno velike i na visokom podnožju. Bijelo vino poslužujemo u čašama s nešto višim stalcima nego crveno i crno. Crveno ili crno vino nalijemo samo do polovice čaše. Pjenušava vina poslužujemo u visokim i uskim čašama s visokim stalkom i podmetačem.