Zbog ljetnih temperatura građani osvježenje od vrućina i sparina traže u kupanju na rijekama, jezerima, bazenima ili u moru. No s obzirom na to da često zanemaruju opasnosti koje im prijete, nerijetko se nažalost događaju tragedije, što se opet pokazalo nedavno, kada je zabilježen niz utapanja.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i policija upozoravaju da opreza nikad dovoljno i podsjećaju na pridržavanje nekoliko savjeta koji doista život znače.
Utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od sedam posto u skupini ozljeda. U svijetu godišnje od utapanja smrtno strada 236.000 osoba, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. U posljednjih 10 godina u Hrvatskoj od slučajnog utapanja prosječno godišnje umre oko 90 osoba, upozoravaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Pročitajte i ovo
Samo tijekom jednoga dana utopile su se četiri osobe, tri na Jadranu, a jedna u Podravini. Na plaži kod rovinjske Specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciji "Dr. Martin Horvat" utopio se stariji muškarac koji je svakoga jutra odlazio na kupanje. U Vranjicu je tijekom akcije čišćenja podmorja umro 72-godišnji ronilac, a iz Nacionalnog parka Krka izvijestili da su na plaži Piska pronašli mrtvu žensku osobu i sumnja se u utapanje. U kupalištu Molve u jezeru Čingi lingi utopio se 23-godišnji mladić iz Bjelovara.
S obzirom na ove tragične događaje, kakvima, nažalost, svjedočimo svakoga ljeta, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i policija podsjećaju kupače na potencijalne opasnosti i savjete kojih se treba pridržavati kako bi godišnji odmor i osvježenje bili što sigurniji i ugodniji.
Pročitajte i ovo
Povećanom riziku od utapanja izloženi su mala djeca, neplivači, osobe muškog spola, osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti, osobe koje su konzumirale alkohol te osobe koje se kupaju u rijekama i jezerima.
Policija apelira da građani za kupanje koriste prvenstveno uređena kupališta koja su pod nadzorom, a ne rijeke, jezera ili šljunčare koji nisu uređeni za kupanje i nisu pod nadzorom stručnih službi.
Rijeke su najopasnije jer su protočne, imaju često virove i usjeke i često mijenjaju svoj tok. Jezera imaju nagle promjene dubine i temperature, odnosno, temperatura je u jezeru na površini toplija, a u dubini je hladnija. Velik problem kupačima ponekad predstavlja i raslinje o koje se zapletu pa se zbog panike do koje može doći, mogu i utopiti. Također, vrebaju i brojne druge nepredvidive posljedice, poput slomljene kralježnice, vrata ili noge nakon skakanja na glavu.
Savjeti za sigurno kupanje
- prilikom izbora plaža, odaberite plažu koja je ograđena sa morske strane plutačama koje predstavljaju psihološku granicu i označavaju prostor gdje je kupanje dozvoljeno
- ako plaže nisu osigurane plutačama, ne plivajte na udaljenosti većoj od 100 metara od obale
- koristite uređene plaže, na kojima postoji spasilačka služba
- ne plivajte na prostorima koji inače predstavljaju plovni put (između otoka)
- ne skačite u more sa stijena i drugih mjesta koja nisu uređena za skakanje ili je skakanje zabranjeno
- prilikom kupanja pratite uvjete na moru, posebice ako se kupate na stjenovitim plažama, gdje nailazak valova može dovesti do ozljeđivanja kupača
- u slučaju velikih valova, ne izlazite na otvoreno more i ne udaljavajte se daleko od obale
- ne ulazite u vodu pod utjecajem alkohola ili droga
- ne plivajte neposredno nakon obroka
- ne izlažite se predugo jakom suncu i ne ulazite u hladnu vodu vrući
- izbjegavajte plivati sami
- djeca nikako ne bi smjela ići na kupanje bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe
- roditelji, ako koristite plaže gdje nije osiguran ulazak u more, obavezno budite uz svoju djecu kako se ne bi ozlijedila pri ulasku u more
- neplivači ili osobe koje slabije plivaju, obavezno koristite pomagala za plivanje, uz nadzor dobrih plivača
- ne plivajte u susret motornim čamcima, brodovima, gliserima i vodenim skuterima
- ako u vodi primijetite nekoga u nevolji, odmah pružite ili potražite pomoć, pozovite policiju na 192
Iz HZJZ-a podsjećaju na još nekoliko ključnih preporuka za povećanje sigurnosti u vodi.
Stalan nadzor djece u vodi
Manja djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (svega nekoliko centimetara visine) u kratkom vremenskom razdoblju. Trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima.
Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece.
Zaštita prilaza bazenima i kontejnerima za vodu
Djeci je potrebno onemogućiti slobodan pristup bazenima, kontejnerima s vodom i drugim izvorima vode. Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde.
Sigurnosni poklopci na kontejnerima s vodom, bunarima i drugim sličnim mjestima trebaju biti zaključani i osigurani od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati kontejneri ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.
Svladavanje vještine plivanja
Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 posto. Djecu koja su završila obuku plivanja potrebno je i dalje stalno nadzirati i pomagati u svladavanju i usavršavanju plivanja. Osim škola i tečajeva plivanja za djecu organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle.
Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom drugih iskusnijih plivača.
Nošenje sigurnosnog prsluka
Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom. Mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk.
Sigurnosni prsluk se preporučuje prilikom vožnje na čamcima ili drugim plovilima kod svih osoba, djece i odraslih.
Kupanje u rijekama i jezerima uz poseban oprez
Kupanje u rijekama i jezerima treba biti pod povećanim oprezom zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i virova.
Poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi
Kupanje i plivanje osim zabave, nose i rizik od utapanja. Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu, posebno ne skokom na glavu i ne zadržavati dugo dah pod vodom.
Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka, već najmanje dva sata nakon jela.
Oprezno ronjenje
Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja. Potrebno je poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru.
Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti
Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja.
Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.
Izbjegavanje konzumacije alkohola
Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenje kontrole rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.
Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja
Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače, stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom.
Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba što prije započeti s osnovnim mjerama oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.
