Kamala Harris
Kamala Harris Foto: AFP

Kamala Harris prva je žena u povijesti kao potpredsjednica u Vladi Joea Bidena, 46. američkog predsjednika SAD-a, kao i prva osoba crne kože i azijskog podrijetla na toj poziciji američke politike. Od malena je bila na demonstracijama i prosvjedima. Donosimo vam njezinu biografiju.


- Rođena je 20. listopada 1964. godine u Kaliforniji, a rodom je iz Indije

- Odrasla je u afroameričkom naselju Berkeley u Oaklandu

 - Obitelj: sestra Maya, pokojna majka Shyamala i otac Donald

- Majka je bila liječnica specijalizirana za karcinom, a otac Donald, kao i bivša žena Shyamala, profesor

- Diplomirala je političke znanosti i ekonomiju u Washingtonu na sveučilištu Howard, a zatim i pravo kroz koje je stekla sve uspješniju političku karijeru

- Najveći uzor joj je majka koja joj je usadila sklonost građanskom aktivizmu i borbi za ljudska prava

- Napisala je tri knjige: ''Smart on Crime: A Career Prosecutor's Plan to Make Us Safer'', ''The Truths We Hold: An American Journey'' i dječju slikovnicu ''Superheroes Are Everywhere''

- U braku od 2014. godine s odvjetnikom Douglasom Emhoffom s kojim ima dvoje djece iz Douglasovog prvog braka

- Prva žena na funkciji potpredsjednice američke Vlade

Glavna tužiteljica, senatorica, potpredsjednica

- Počela je raditi u okrugu Alameda kao zamjenica tužitelja, a zatim je karijeru nastavila u odvjetništvu San Francisca

- Postala je šefica civilnog odjela i otvorila prvi odjel za dječja prava u državi

- Zalagala se za obrazovanje i integraciju zatvorenika u društvo zbog čega je došla na metu mnogih kritika

Sljedeći veliki uspjeh njezine karijere bila je pozicija državne odvjetnice Kalifornije 2010. godine, koja je također prvi put pripala Afroamerikanki. Zahvaljujući uspjesima oko zalaganja za ljudska prava, kao i na sudu, 2016. godine uspjela je ući u američki Senat. Radila je u odjelu za nacionalnu sigurnost i vladino djelovanje, odboru za pravosuđe i proračune te u odboru za obavještajnu službu.

Htjela je postati predsjednica

Dok nije ušla u kampanju s Joeom Bidenom, Kamala Harris htjela je samostalno doći do titule predsjednice. Svoju je kandidaturu za predsjedničku nominaciju objavila još u siječnju 2019. godine i neko je vrijeme bila poznata kao jedna od najistaknutijih i obećavajućih imena u kampanji.

U jednoj od prvih debata se oštro sukobila s Bidenom naglasivši da se protivio prevoženju crne djece školskim autobusima s bijelcima u 70-im godinama. Biden je kasnije kritizirao njezin pristup zdravstvenom sustavu i karijeru glavne tužiteljice Kalifornije. U prosincu 2019. godine Harris je okončala svoju predsjedničku kampanju zbog niskog rejtinga, ali i budžeta.

Kamala Harris, Doug Emhoff Kamala Harris iznenadila muža priznanjem o početku njihove veze, njegova je reakcija neprocjenjiva!

Mike Pence i Kamala Harris na debati potpredsjedničkih kandidata u SAD-u Debata potpredsjedničkih kandidata prošla s manje upadica od Trumpove i Bidenove: Pence i Harris se sukobili oko krize koronavirusa

Joe Biden i Kamala Harris trenutno su najpopularniji politički tandem na svijetu. Iako, prvotno su bili politički rivali, iako unutar iste stranke i njihov je sukob zadobio medijsku pažnju. Poznavali su se i zahvaljujući Bidenovom sinu, Beau Bidenu koji je preminuo 2015. godine zbog tumora na mozgu. Kamala i Beau oboje su radili kao glavni tužitelji, ona u Kaliforniji, a on u Delawareu, a zatim su zajedno odrađivali pregovore s bankama 2010. godine.

Biden i Harris u međuvremenu su izgladili razlike i uskladili se politički. “Kad je Kamala bila glavna tužiteljica, radila je s Beauom. Gledao sam ih kako zajedno ruše velike banke, pomažu ljudima i štite žene i djecu od nasilja. Bio sam ponosan tada, a ponosan sam i sada što mi je partnerica u ovoj kampanji”, objavio je Biden na Twitteru.

Inauguraciju Joea Bidena donose Dnevnik Nove TV i portal DNEVNIK.hr

Amerika danas i službeno dobiva novog, 46. predsjednika, a njezin novi lider Joe Biden prisegnut će na dužnost u specifičnim okolnostima – u pustom gradu i pod strogim sigurnosnim obručem. Inauguraciju, koja će po mnogočemu biti drugačija od dosadašnjih, već od 16:30 prenosit će portal DNEVNIK.hr, a slikom uživo u Washingtonu bit će i večerašnji Dnevnik Nove TV u sklopu specijalnog tematskog bloka.

S mjesta događaja javljat će se dopisnik Al Jazeere Ivica Puljić, dok će povijesni događaj u studiju sa Sabinom Tandarom Knezović komentirati novinarka, urednica vanjske politike i komentatorica Nove TV Ivana Petrović te gosti: bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, profesorica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Marijana Grbeša Zenzerović i stručnjak za sigurnost Goran Akrap.

Gledatelje u sklopu inauguracijskog bloka očekuje prijenos ceremonije uživo, ali i zanimljivi prilozi koji dubinski analiziraju ostavštinu Donalda Trumpa nasljedniku Joeu Bidenu, prioritete SAD-a na čelu s predsjednikom demokratom te ljude koji će biti ključni za donošenje odluka koje utječu na čitavu međunarodnu zajednicu.
Dnevnik Nove TV pratite večeras u 19:15.