Čuvajte se obilne kiše, počeo Europski monsun!

Najsnažniji, najznačajniji, a tim i najpoznatiji su Azijsko-Australijski te Zapadno-Afrički monsunski sustavi. Ipak, česte kiše, pljuskovi i obilne oborinske epizode krajem proljeća te početkom ljeta u Europi, nametnule su debatu o postojanju Europskog monsuna.

Pročitajte i ovo Vremenska prognoza Planirate kraj tjedna provesti otvorenom? Meterolog otkriva kakvo vas vrijeme čeka Vremenska prognoza Kakvo nas vrijeme očekuje ovaj tjedan otkriva meteorolog Nikola Vikić-Topić

Lipanj, pljuskovi
Lipanj je u kopnenom području Hrvatske najkišovitiji mjesec u godini, s najčešćom kišom i najvećom mjesečnom količinom oborine. Ima najveći broj dana s grmljavinom i tučom. Uzrok takvom, prilično promjenjivom vremenu česti su upadi svježeg oceanskog zraka s Atlantika nad naše suncem već dobro zagrijano tlo. Čak 40% lipanjskih dana kod nas pod utjecajem je ciklona i sniženog tlaka. Vlažan i nestabilan zrak dopire s Atlantika do naših krajeva učestalije sve dok ne ojača Azorska anticiklona i preuzme primat u određivanju vremenskih prilika.

Nestabilno vrijeme u lipnju često je i u zapadnoj Europi. No, u prosječno 7 od 10 godina dolazi do fenomena koji se u novije vrijeme naziva i Europskim monsunom. Nevremena tad postaju intenzivnija. Evo o čemu je riječ.

'Return of the Westerlies'
Zapadni vjetrovi na evropskom kopnu uobičajeni su zimi, no dolaskom proljeća, krajem ožujka te u travnju i svibnju oni oslabe. Ponovno pojačaju početkom lipnja. Razlika zimske i ljetne situacije je u tome što je u lipnju tlo već prilično zagrijano u odnosu na ocean pa je zrak koji stiže s Atlantika relativno hladniji. S obzirom na to da puše s mora, pun je vlage.

Hladan i vlažan stiže nad vruće europsko kopno pri čemu atmosfera postaje još nestabilnija, a kao rezultat nastaju grmljavinske oluje s obilnom kišom, nerijetko i tučom. Oborine obično stižu u dva navrata, početkom lipnja te ponovno u drugoj polovici mjeseca.

I nestabilnosti u našim krajevima u lipnju mogu se povezati s ovim fenomenom premda Europski monsun direktan utjecaj ima prije svega na obalu Europe uz Atlantik, točnije: Veliku Britaniju, Irsku, zemlje Beneluksa, sjevernu Francusku, zapadnu Njemačku te dijelove Skandinavije. Opaža se već gotovo cijelo stoljeće.

Često se naziva 'povratkom zapadnih vjetrova' ili izvorno, u engleskom govornom području, return of the westerlies. Sam uzrok fenomena povratka zapadnih vjetrova još nije u potpunosti poznat iako postoji nekoliko kompleksnih teorija.

Monsun vs Europski monsun
Riječ monsun dolazi iz Arapskog jezika mawsim (موسم - razdoblje, sezona), a isto tako, arapski mausam u Hindu jeziku i još nekolicini jezika sa sjevera Indije znači 'vrijeme'. To govori dovoljno o važnosti samog monsuna za ta područja.

Riječ je o sezonskom vjetru koji u ljetnom razdoblju poše s mora te donosi obilne kiše, a u zimi puše s kopna i donosi sušno razdoblje. Nekim dijelovima Indije, ljetni monsun donese i do 10 000 litara kiše po četvornom metru, a kašnjenje od samo nekoliko dana može imati katastrofalne posljedice na ekonomiju cijele zemlje u kojoj poljoprivreda participira sa udjelom od 70% .

S obzirom na snagu, dugotrajnost, predvidljivost, monsun po definiciji zadovoljava određene karakteristike pa europskoj inačici zbog nekih nedostataka mnogi taj naziv i zamjeraju. On je više poput mehanizma pokretne trake koja tijekom lipnja zapadnoj Europi donese povećan broj ciklona, obilnu kišu, pljuskove s grmljavinom, tuču te jake vjetrove. Ali svejedno postoji.

Prognoza
Pred nama su suhi i sunčani dani. Što će biti idući tjedan, to ćemo još vidjeti. Iako bi prema predviđanjima cijeli lipanj trebao biti topliji od prosijeka i u većini zemlje ne odstupati od kišnog srednjaka, to ne znači da na dane ne može biti i svjež i kišovit. Europski monsun drugi val nosi u drugoj polovici mjeseca. Pratimo prognozu.

>> Izazivam vas da uživate u kiši
>> Muke po peludi: Kako vrijeme utječe na alergije
>> Ljeto usred proljeća
>> Nekako s proljeća: Vulkani i čudesa