Ukupan broj prijavljenih za maraton i polumaraton je 3.000 te u utrci građana više od 1.000, uključujući škole iz Hrvatske. Jedna od specifičnosti i prepoznatljivosti Zagrebačkog maratona su finišerske medalje koje dobije svaki sudionik koji završi utrku polumaratona 21 km ili maratona 42 km.
Zagrebački maraton je pokrenut 1992. godine na inicijativu tadašnjeg Izvršnog odbora Atletskog društva Veteran. Na prvoj trci, održanoj 11. listopada 1992. g. na cilj je stiglo 70 sudionika, od čega samo 4 žene. Broj sudionika je tijekom godina sporo napredovao pa smo, primjerice, na petom izdanju imali tek 112 finišera (6 žena). Ni sljedeći petogodišnji period nije donio neki značajniji “bum”. Cilja se u desetom jubilarnom zagrebačkom maratonu dokopalo 158 maratonaca (14 žena).
Staza se dosta mijenjala u prvih 13 godina, sve do 2004. godine, kada je startno-ciljni prostor pomaknut u sami centar grada, na Trg Bana Jelačića, s poluokretima u Dubravi i Črnomercu, što se pokazalo jednim od ključnih organizacijskih elemenata, koji je donio “novu eru” Zagrebačkog maratona.
Uvođenjem polumaratona godinu dana kasnije, osjetno se dobilo i na ukupnoj masovnosti, koja je od tada počela rapidno rasti. Zahvaljujući tome, na 15. izdanju su se skupila 393 trkača, od čega 154 na maratonu (10 žena) i 239 na polumaratonu (38 žena).
Posebna regulacija prometa
Zbog maratona su za automobilski i tramvajski promet zatvorene prometnice od Ilice na raskrižju sa Selskom preko Trga bana Jelačića do Dubrave.
Promet će biti zatvoren do 15,30 sati na cestama: Ilica, od Selske do Trga bana Jelačića - Trg bana Jelačića - Jurišićeva ulica - Trg hrvatskih velikana - Draškovićeva, od Đorđićeve do Vlaške -Vlaška ulica - Maksimirska - Ulica Dubrava, od Avenije Gojka Šuška do Ulice Poljanice II. - Europski trg, izvijestila je zagrebačka policija.
Na cijeloj trasi utrke obustavljen je tramvajski promet, a autobusni i tramvajski promet odvijat će se prema posebnom rasporedu ZET-a.
Preporuča se korištenje alternativnog pravca sa sjeverne strane trase kretanja maratonaca, a koji povezuje istočni i zapadni dio grada: Selska - Sveti Duh- Bijenik - Lukšić - Šestinska cesta - Mlinovi - Gračanska - Markuševečka - Vida Ročića - Miroševečka - Slanovečka - Sunekova -Dankovečka - M. Lovraka - V. Žgeneca - Trnovčica - Dubec.
