Pročitajte i ovo
Crna subota
Tragedija na A3: U teškom sudaru poginuo 65-godišnjak, putnica teško ozlijeđena
PET CT renesansa
Nakon 14 godina na Rebro stiže drugi PET CT uređaj u javnom vlasništvu
deficitarno zanimanje
Ukinuli zanimanje koje puni salone: "Posla ima, najčešći pacijenti su od 9 do 90"
IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA
Vlasnik je preminuo, a nema nasljednika: "Oni se toga ne mogu odreći"
Svjetski dan
Ovo je najbrže rastuća neurološka bolest u svijetu: S njome živi više od 10 milijuna ljudi, a u posljednjih 25 godina njihov se broj udvostručio
Najveće zahvale idu darovateljima i njihovim obiteljima, ali i liječnicima. U bolnici Merkur koja je jedna od najuspješnih kada su u pitanju transplantacije razgovarali smo s dr. Branislavom Kocmanom, voditeljem centra za transplantaciju u Merkuru.
Ovo su najbolji liječnici u Hrvatskoj
Zašto smo najbolji - čemu možemo zahvaliti ovakav uspjeh?
Ima više razloga. Najvažnije je to da naši građani spadaju među ljude koji su na svijetu najskloniji pomoći ljudima oko sebe. Druga stvar je da medicinski profesionalci, oni koji su dužni detektirati potencijalne donore i raditi transplantacije, očito rade jako dobro, možda najbolje na svijetu.
Bitan je entuzijazam i organizacija, to ste rekli, važno je zahvaliti se liječnicima?
Entuzijazam je nešto bez čega se ovaj težak posao ne može napraviti, na ovoj razini kao što je u Hrvatskoj. Ne možemo se mjeriti u financijskim mjerilima s bilo kojim timom u svijetu, znači ostaje ovo drugo. Pri čemu moram reći da taj entuzijazam nije samo na liječnicima nego praktički svi koji su uključeni u to, od medicinskih sestri, laboratorija, do kirurga, anesteziologa, internista. Svi u bolnici Merkur su na vrlo vrlo visokoj razini.
Na koji način građani mogu biti darovatelji organa?
U Hrvatskoj je po zakonu svaki građanin potencijalni donor, pri čemu je ta zakonska regulativa takva da bi se načelno moglo i bez konzultiranja obitelji prići transplantaciji organa ako medicinski za to postoji mogućnost, ali je niz godina mekši pristup tome, tako da se svaki put razgovara s obitelji i tražimo njihov pristanak. On je ključan u regrutiranju potencijalnih donora.
Kako izgleda jedan vaš radni dan kada su u pitanju transplantacije? Koliko to bude naporno?
Obično je štos u tome da se to ne radi u redovno radno vrijeme, to nisu planski zahvati. Najčešće se radi ili noću ili vikendom ili praznikom. U zadnje vrijeme smo imali nekoliko puta i po četiri, pet transplantacija tijekom jednog dana. Budući da nas nema jako puno u ovom timu u Kliničkoj bolnici Merkur, onda su svi na neki način na rubu iskoristivosti.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook