Monogamni parovi vjerojatnije će imati inteligentniju djecu!

Za razvoj mozga potrebno je mnogo vremena, a ako djeca imaju sigurnost, onda imaju i vremena da im se mozak kompleksnije razvije. Očevi koji se brinu za obitelj omogućuju dulje trajanje djetinjstva i to bi moglo objasniti kako su se kod ljudi razvili veliki mozgovi, piše Daily Mail.

Pročitajte i ovo Za ožujak Roditelji, provjerite svoje račune: Počinje isplata dječjeg doplatka Festival knjiga "Pazi, knjiga!": Rastući trend ulaska u svijet čarolije razveselio i djecu i autore

Tim znanstvenika iz Londona, Manchestera, Oxforda i Aucklanda uhvatio se u koštac s proučavanjem navika parenja kod majmuna te su otkrili da su majke odgađale parenje tijekom brige za djecu.

>> OSAM stvari koje nas čine PAMETNIJIMA!

U poligamnim zajednicama, mužjaci rivali u tim slučajevima pokušavali su ubiti mladunče kako bi ohrabrili ženu da se pari ranije. Međutim, u zajednicama u kojima primati odabiru monogamnu zajednicu, mužjaci će se prije brinuti o potomcima i imati želju da ih zaštite, a to vodi do inteligentnijih potomaka.

Znanstvenici vjeruju da se iz ovoga može zaključiti da je zaštita male djece glavni razlog monogamije kod ljudi. Tim znanstvenika prikupio je podatke 230 vrsta primata. Kreirali su obiteljsko stablo te 'reprizirali' evoluciju kako bi otkrili jesu li se različita ponašanja razvijala zajedno tijekom vremna, te ako je tako, koje je ponašanje evoluiralo prvo.

Otkrili su kako je visok broj ubojstava potomaka dovelo do promjene iz poligamne u monogamnu zajednicu. Kada je formirana monogamna zajednica, očevi i majke počeli su dijeliti dužnosti, za razliku od vremena kada je o djetetu brinula samo majka. O sigurnosti djeteta tada je brinuo i otac i na taj je način vjerojatnost da će dijete imati dulje djetinjstvo bila veća. Iz tog se razloga također u potomka mogla više razvijati inteligencija.

'Ovo je prvi put da su teorije za evoluciju monogamije sustavno testirane te se iz njih može zaključiti da je čedomorstvo poticaj za monogamiju', napisao je dr. Kit Opie, voditelj studije za časopis 'Proceedings of the National Academy of Sciences'.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook