U Tokyju 22 zemlje članice EU potpisale su kontroverzni ACTA sporazum. Još pet zemalja – Njemačka, Nizozemska, Estonija, Cipar i Slovačka trebali ga potpisati uskoro.

Galerija


Europski parlament, koji je do sada bio isključen iz aktivnog sudjelovanja u donošenju odluka, morat će potvrditi ovaj sporazum krajem lipnja – inače je ništavan.

Vezani članci Slika nije dostupna Doznajte koje su to sporne odredbe zloglasne ACTA-e! Slika nije dostupna Anonymousi srušili stranicu predsjednika Josipovića i najavili nove napade!

Ovo je sporazum kojeg mnogi nazivaju opasnijim od SOPA-e te su mnogi stručnjaci više puta upozoravali na veliku tajnost prilikom njegova donošenja – u tom su donošenju sudjelovale korporacije i organizacije koji bi od njega imale direktnu korist te bi njegova stvarna primjena mogla ugroziti slobodu na internetu.

O ACTA-i se pregovara već nekoliko godina, a na ZDnetu kažu da je konačna verzija sporazuma ipak puno drugačija od prvotnih prijedloga prema kojima bi se korisnicima koji dijele datoteke preko interneta zabranilo njegovo korištenje te bi se kriminaliziralo korištenje kamera na mobilnim telefonima u kinima.

Ipak, jučerašnje potpisivanje ovog sporazuma moglo bi se u budućnosti pokazati bezvrijednim jer bi se u sljedećih nekoliko mjeseci trebale održati rasprave ACTA-i, a u lipnju će se o ovom sporazumu glasati u Europskom parlamentu i on ga može odbaciti.

Da je puno toga oko ACTA-e sumnjivo upozorio je i Kader Arif, francuski član u Europskom parlamentu zadužen za nadzor – on je komentirao kako je cijeli proces koji je doveo do potpisivanja ovog sporazuma smiješan te u njemu više ne želi sudjelovati.

Rekao je da od starta pregovora nije bilo nikakve transparentnosti u cijelom procesu, u njemu nisu sudjelovale društvene organizacije te je njegovo potpisivanje stalno odgađano bez ikakvih objašnjenja.

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Arif je dodao i da je Europski parlament bio suočen s različitim manevrima s kojima se htjelo utjecati na ubrzavanje potpisivanja ovog sporazuma kako bi ga se odobrilo prije nego što se 'uzbuni javnost' pri čemu bi zastupnici bili 'lišeni svog prava na izražavanje i korištenja alate koji su im dostupni kako bi prenijeli legitimne zahtjeve građana'.

Ukratko, netko je u tišini htio progurati ovaj sporazum tako da, dok bi ljudi shvatili o čemu se radi, on bi već bio potpisan.

U ZDNetu kažu da ACTA, barem u svom trenutnom obliku ne mijenja zakone EU, ali Arif upozorava da bi mogao imati velikog utjecaja na ljudska prava i živote građana EU, na proizvodnju generičkih lijekova te da će povećati odgovornosti pružatelja internetskih usluga.

Nakon potpisivanja ugovora Anonymousi su napali stranice Europskog parlamenta, ali nakon što su ih korisnici na Twitteru upozorili da je to trenutno kriva meta, jer je upravo parlament taj koji bi na kraju mogao odbaciti ACTA-u, pozvali su sve koji ih prate da kontaktiraju parlamentarce i utječu na njihovu konačnu odluku.

Protiv ovog sporazuma ustali su i Poljaci te su ih tisuće izašli na ulice – brojni i s Guy Fawkes maskama, a ove maske koje su popularizirali Anonymousi podigli su čak i protivnici ACTA-e u poljskom parlamentu koji su se pobunili jer je ta zemlja potpisala sporazum bez ikakve prethodne rasprave u parlamentu.