Nagrada američkog Instituta za rak Hrvatu Pavletiću

Godišnje nagrade NCI-a dobile su najuspješnije istraživačke ekipe i 18 istaknutih stručnjaka Instituta, među potonjima i dr. Pavletić za, kako je navedeno, "napore u definiranju kriterija kliničkog istraživanja za istragu patogeneze, dijagnozu i tretman za kroničnu bolest 'transplantat protiv primaoca', konsenzusom prihvaćene u međunarodnoj znanstvenoj zajednici".

Pročitajte i ovo Humanitarna akcija za proširenje Registra darivatelja koštane srži Zaklada 'Ana Rukavina' prikuplja sredstava za tipizaciju uzoraka

Spomenuti poremećaj, koji nastaje zbog reakcije transplantiranih stanica protiv primaoca, pojavljuje se kao specifičan sindrom upale kože, hepatitisa i upale tankog crijeva, a ima akutan ili kroničan oblik.

"To je priznanje radu tima koji sam imao prilike voditi kada sam došao na NCI prije četiri godine. Radi se o stvaranju kriterija i definicija u vezi jedne od najvećih komplikacija kod transplantacije koštane srži, a to je reakcija transplantata protiv primaoca", izjavio je Pavletić novinarima nakon dodjele nagrade.

Presađivanje koštane srži, po Pavletićevim riječima, jedan je od najdjelotvornijih oblika autoimune terapije raka krvi, i primjenjuje se gotovo 40 godina, no rješavanju opisane komplikacije nije se mogla posvetiti odgovarajuća pozornost "bez organizacijskog mehanizma kakav pruža NCI".

NCI, koji zapošljava gotovo 10.000 ljudi, u ovoj je fiskalnoj godini iz državnih fondova financiran s 4,79 milijarde dolara, a za iduću mu je proračun smanjen za 40 milijuna dolara.

Dr. Pavletić je kazao kako farmaceutska industrija u SAD izdvaja za medicinska istraživanja jednako ili čak i više od američke vlade, koja godišnje za tu namjenu daje oko 27 milijardi dolara.

Živko Pavletić diplomirao je 1979. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a nakon toga 10 godina radi u Kliničkom bolničkom centru Rebro, gdje je specijalizirao internu medicinu i hematologiju.

U SAD-u je prve tri godine bio na subspecijalizaciji u Istraživačkom centru za rak pri Sveučilištu Washington u Seattleu, a nakon toga seli u Omahu, na Sveučilište Nebraska, gdje radi u Centru za presađivanje koštane srži, u kojem su rađene i prve transplanstacije matičnih stanica u svijetu. Godine 2002. pozvan je u NCI u Washingtonu.

Danas je naglasio kako primljeno "priznanje NCI-a doživljava kao uspjeh sredine iz koje je potekao i medicinskih ustanova u Hrvatskoj s kojima i danas održava jako intenzivne kontakte". 

Uspoređujući statistiku pojave raka i uspješnosti liječenja u SAD-u u odnosu na Hrvatsku, kazao je kako "učestalost raka u Americi, Hrvatskoj i drugim dijelovima svijeta nije jako različita, ali značajne razlike postoje u smrtnosti od raka". U Hrvatskoj se dijagnosticira oko 20.000 slučajeva godišnje, a umire oko 12.000 oboljelih što je prilično veliki broj, rekao je.

U SAD se otkrije oko milijun slučajeva raka godišnje, a 500 tisuća ljudi umire od raka, rekao je Pavletić i dodao kako je te brojke teško uspoređivati, ali je "očito da postoji prostor za poboljšanje u Hrvatskoj i drugim zemljama u odnosu na SAD", te kako na tom planu treba organizirati suradnju američkih i hrvatskih stručnjaka.

Najavio je kako će se 11.-13. svibnja 2007. u Zagrebu održati skup vrhunskih američkih i hrvatskih onkologa, pod pokriviteljstvom Ministarstva zdravstva i Medicinskog fakulteta.

Napomenuo je i kako se u zemljama u tranziciji, u uvjetima brzih društvenih i bioloških promjena, mijenja i epidemiološka slika raka.

Direktor NCI-a John Niederhuber u razgovoru s novinarima visoko je ocijenio doprinos Živka Pavletića istraživačkom radu Instituta, te kazao kako u NCI-ju veliku važnost pridaju međunarodnoj suradnji i dovođenju najtalentiranih stručnjaka iz inozemstva.

"U NCI-u radi više od tisuću stručnjaka iz drugih zemalja, koji značajno pridonose istraživanjima. Nadamo se da će ti ljudi, kada se vrate u svoje zemlje, odnijeti i dio istraživačke pasioniranosti koja postoji ovdje na Institutu", rekao je Niederhuber.

Ocijenio je kako je u protekloj godini najveće postignuće NCI u borbi protiv raka, otkriće cjepiva za dvije vrste Humanog papilloma virusa (HPV) koji uzrokuje 70 posto raka grlića maternice, od kojeg svake godine umire više od 200.000 žena, posebno u zemljama u razvoju.

Istaknuo je i, kako je u sjeni tog otkrića, ostvaren i znatan napredak u liječenju rano dijagnosticiranog raka dojke, tipa "HER-2/neo positive" koji čini 20 posto tog oboljenja i godišnje se otkriva kod 50.000 žena u SAD, dodavanjem citostatika trastuzumaba (Herceptin) u standardnu kemoterapiju.