Nagrada američkog Instituta za rak Hrvatu Pavletiću

Godišnje nagrade NCI-a dobile su najuspješnije istraživačke ekipe i 18 istaknutih stručnjaka Instituta, među potonjima i dr. Pavletić za, kako je navedeno, "napore u definiranju kriterija kliničkog istraživanja za istragu patogeneze, dijagnozu i tretman za kroničnu bolest 'transplantat protiv primaoca', konsenzusom prihvaćene u međunarodnoj znanstvenoj zajednici".

Pročitajte i ovo Kakva je to bešćutnost? Lijeka za rak ima i znači spas, ali hrvatskim pacijenticama je nedostupan: "Sve, sve bih prihvatila..." Humanitarna akcija za proširenje Registra darivatelja koštane srži

Spomenuti poremećaj, koji nastaje zbog reakcije transplantiranih stanica protiv primaoca, pojavljuje se kao specifičan sindrom upale kože, hepatitisa i upale tankog crijeva, a ima akutan ili kroničan oblik.

"To je priznanje radu tima koji sam imao prilike voditi kada sam došao na NCI prije četiri godine. Radi se o stvaranju kriterija i definicija u vezi jedne od najvećih komplikacija kod transplantacije koštane srži, a to je reakcija transplantata protiv primaoca", izjavio je Pavletić novinarima nakon dodjele nagrade.

Presađivanje koštane srži, po Pavletićevim riječima, jedan je od najdjelotvornijih oblika autoimune terapije raka krvi, i primjenjuje se gotovo 40 godina, no rješavanju opisane komplikacije nije se mogla posvetiti odgovarajuća pozornost "bez organizacijskog mehanizma kakav pruža NCI".

NCI, koji zapošljava gotovo 10.000 ljudi, u ovoj je fiskalnoj godini iz državnih fondova financiran s 4,79 milijarde dolara, a za iduću mu je proračun smanjen za 40 milijuna dolara.

Dr. Pavletić je kazao kako farmaceutska industrija u SAD izdvaja za medicinska istraživanja jednako ili čak i više od američke vlade, koja godišnje za tu namjenu daje oko 27 milijardi dolara.

Živko Pavletić diplomirao je 1979. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a nakon toga 10 godina radi u Kliničkom bolničkom centru Rebro, gdje je specijalizirao internu medicinu i hematologiju.

U SAD-u je prve tri godine bio na subspecijalizaciji u Istraživačkom centru za rak pri Sveučilištu Washington u Seattleu, a nakon toga seli u Omahu, na Sveučilište Nebraska, gdje radi u Centru za presađivanje koštane srži, u kojem su rađene i prve transplanstacije matičnih stanica u svijetu. Godine 2002. pozvan je u NCI u Washingtonu.

Danas je naglasio kako primljeno "priznanje NCI-a doživljava kao uspjeh sredine iz koje je potekao i medicinskih ustanova u Hrvatskoj s kojima i danas održava jako intenzivne kontakte". 

Uspoređujući statistiku pojave raka i uspješnosti liječenja u SAD-u u odnosu na Hrvatsku, kazao je kako "učestalost raka u Americi, Hrvatskoj i drugim dijelovima svijeta nije jako različita, ali značajne razlike postoje u smrtnosti od raka". U Hrvatskoj se dijagnosticira oko 20.000 slučajeva godišnje, a umire oko 12.000 oboljelih što je prilično veliki broj, rekao je.

U SAD se otkrije oko milijun slučajeva raka godišnje, a 500 tisuća ljudi umire od raka, rekao je Pavletić i dodao kako je te brojke teško uspoređivati, ali je "očito da postoji prostor za poboljšanje u Hrvatskoj i drugim zemljama u odnosu na SAD", te kako na tom planu treba organizirati suradnju američkih i hrvatskih stručnjaka.

Najavio je kako će se 11.-13. svibnja 2007. u Zagrebu održati skup vrhunskih američkih i hrvatskih onkologa, pod pokriviteljstvom Ministarstva zdravstva i Medicinskog fakulteta.

Napomenuo je i kako se u zemljama u tranziciji, u uvjetima brzih društvenih i bioloških promjena, mijenja i epidemiološka slika raka.

Direktor NCI-a John Niederhuber u razgovoru s novinarima visoko je ocijenio doprinos Živka Pavletića istraživačkom radu Instituta, te kazao kako u NCI-ju veliku važnost pridaju međunarodnoj suradnji i dovođenju najtalentiranih stručnjaka iz inozemstva.

"U NCI-u radi više od tisuću stručnjaka iz drugih zemalja, koji značajno pridonose istraživanjima. Nadamo se da će ti ljudi, kada se vrate u svoje zemlje, odnijeti i dio istraživačke pasioniranosti koja postoji ovdje na Institutu", rekao je Niederhuber.

Ocijenio je kako je u protekloj godini najveće postignuće NCI u borbi protiv raka, otkriće cjepiva za dvije vrste Humanog papilloma virusa (HPV) koji uzrokuje 70 posto raka grlića maternice, od kojeg svake godine umire više od 200.000 žena, posebno u zemljama u razvoju.

Istaknuo je i, kako je u sjeni tog otkrića, ostvaren i znatan napredak u liječenju rano dijagnosticiranog raka dojke, tipa "HER-2/neo positive" koji čini 20 posto tog oboljenja i godišnje se otkriva kod 50.000 žena u SAD, dodavanjem citostatika trastuzumaba (Herceptin) u standardnu kemoterapiju.