Istovremeno sve više raste broj majki iznad 35 godina starosti, čiji je udio među rodiljama lani iznosio 12,8 posto.
Pročitajte i ovo
Po podacima HZJZ-a, Hrvatska bilježi jedino porast broja prvih poroda, dok je broj poroda drugog i trećeg djeteta u padu.
Najviše rađaju žene između 25 i 29 godina (34 posto), a slijedi ih skupina žena između 30 i 34 godine (26 posto). Smanjuje se broj majki u dobi između 20 i 24 godine (21,3 posto), kao i rodilja mlađih od 20 godina (4,3 posto), dok su sporadični slučajevi rađanja ispod 15 godina starosti (pet poroda) te iznad 50 godina (dva poroda).
Zbog komplikacija u trudnoći, pri porodu ili babinjama lani je umrlo šest žena.
U hrvatskim rodilištima lani je ukupno rođeno 42.332 živorođene djece, dok je mrtvorođeno ili je umrlo u prvih sedam dana 335 djece.
Perinatalna smrtnost, koja uključuje rođenu i umrlu djecu porodne težine ispod 1.000 grama, bila je 7,8 na 1.000 rođenih, što je na razini prosjeka EU.
Dojenačka smrtnost u 2007. je nešto porasla u odnosu na 2006. i iznosila je 5,58 umrlih na 1.000 živorođenih. Usporedbe radi, prosjek dojenačke smrtnosti u zemljama EU je nešto iznad pet, a prosjek europske regije je osmero umrle djece na 1.000 živorođene.
Uzroci dojenačkih smrti u Hrvatskoj ne razlikuju se od onih u razvijenim zemljama, i najčešće do njih dolazi zbog patoloških stanja vezanih uz trudnoću i porod, te zbog kongenitalnih anomalija.
Broj prekida trudnoće u Hrvatskoj godinama stagnira, no u 2007. prijavljeno je 10.609 pobačaja , što predstavlja blagi porast u odnosu na 2006. kada je bilo 10.224 prekida trudnoće.
Za legalno inducirani prekid trudnoće najviše se odlučuju žene u dobi između 30 i 39 godina, najviše one koje već imaju dvoje djece, što pokazuje da je pobačaj još uvijek i sredstvo kontracepcije.
Tijekom 2007. zabilježeno su i 423 pobačaja u djevojaka do 19 godina starosti, što iznosi 9,2 posto svih pobačaja.
Podaci HZJZ-a pokazuju da je u odnosu na razdoblje od prije deset godina broj poroda u apsolutnom iznosu smanjen za oko 11 posto ili za oko 5.300 djece.
Prateći prirodni prirast, u HZJZ-u su izračunali da je lani u Hrvatskoj zabilježen pad za 10.457 stanovnika. Zbog natalitetne stope od 9,4 rođenih te stope mortaliteta od 11,8 umrlih na 1.000 stanovnika, u Hrvatskoj na 100 umrlih dolazi 80 novorođenih.
Očekivano trajanje života pri rođenju lani je prosječno iznosilo 75,8 godina, od čega za žene 79,2 godine, a za muškarce 72,3 godine.
