Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Sve izraženiji nedostatak liječnika u bolnicama te nestimulativno vrednovanje njihova rada neki su od gorućih problema na koje je upozoreno proteklog vikenda na opatijskom simpoziju Hrvatske liječničke komore (HLK) o položaju 7.000 bolničkih liječnika.


Predsjednik HLK-a Hrvoje Minigo na današnjoj je konferenciji za novinare istaknuo kako su bolnički liječnici već dugo vremena nezadovoljni svojim statusom s obzirom na odgovoran posao koji obavljaju, pa je nužno promijeniti vrednovanje njihova rada, kao i definirati nacionalnu strategiju borbe protiv smanjenja broja liječnika u bolnicama.

Vezani članci Pune se bolnice, sve više otkaza operacija - 1 Bolnice zbog koronavirusa odgađaju operacije i preglede: "Do rujna mogu tri puta umrijeti i oživjeti" Liječnik, ilustracija (Foto: Pixsell, Marijan Sušenj) Dnevne bolnice tek se grade, a već su "oboljele" od hrvatskog sindroma u zdravstvu

Bolnički liječnici smatraju da bi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) trebalo izuzeti iz državne riznice te ga ponovno definirati kao izvanproračunski fond, u koji bi država uplaćivala zdravstveni doprinos svima za koje je prema zakonu obvezna (nezaposleni, umirovljenici, djeca itd.), čime bi se prihod fonda povećao za 2,5 do tri milijarde kuna godišnje.

Oko 200 sudionika simpozija založilo se za kvalitetnije vrednovanje rada bolničkih liječnika koje bi se temeljilo na realnoj cijeni usluga, većih od sadašnjih. U HLK-u drže da bi se umjesto sadašnjih 48 kuna cijena specijalističkog pregleda trebala kretati između 220 i 300 kuna, ovisno o vrsti pregleda.

Dopredsjednik HLK-a Josip Jelić smatra da bi tako prestala stalna utrka liječnika za što većim brojem usluga, reducirale bi se nepotrebne pretrage u bolnicama, a time smanjili i ukupni troškovi bolnica.

Jelić pritom navodi kako je neprihvatljivo da je u bolnicama lani pružen gotovo isti broj usluga kao i u primarnoj zaštiti, iako bi taj odnos treba biti tri naprama jedan za primarnu zaštitu. Naime, u bolnicama je pruženo 84 milijuna usluga, a u domovima zdravlja 80 milijuna.

Hrvatska se pritom susreće s problemom sve manjeg broja specijalista u bolnicama, pa tako trenutno nedostaje 328 liječnika internista, 319 kirurga, 209 ginekologa te 69 pedijatara.

Na skupu je istaknuto da nedostaje i oko 350 anesteziologa, a gotovo nema ni jedne specijalnosti iz medicine koja se ne susreće s manjkom kadrova.

U pojedinim je granama medicine 70 do 80 posto specijalista starije od 50 godina. Istodobno je prije dvije godine spacijalizacije započelo 1.700 mladih liječnika.