Dnevne bolnice tek se grade, a već su "oboljele" od hrvatskog sindroma u zdravstvu

Krajem siječnja u Metkoviću je održan sastanak s temom unaprjeđenja zdravlja i zdravstvene zaštite stanovnika doline Neretve. Radovi na dnevnoj bolnici u Metkoviću trebali bi, prema najavama, početi najesen.

Pročitajte i ovo Završio u pritvoru Nemile scene u bolnici: Mladić nogom opalio liječnika pa ga policajci morali smirivati PREKOVREMENI RAD "Nijedna bolnica u Hrvatskoj bez ovoga ne može funkcionirati. Dosad smo već imali nekoliko inspekcija..."

Potrebe metkovske dnevne bolnice za zdravstvenim osobljem popunjavala bi Opća bolnica Dubrovnik, čiji bi se liječnici brinuli o pacijentima. Ravnatelj dubrovačke bolnice Marijo Bekić još je prošlog ljeta priopćio kako bolnici nedostaje 25 liječnika. Samim time nameće se pitanje - tko će onda raditi u dnevnoj bolnici u Metkoviću?

Zbog prosječne dobi od 55 godina u idućih pet godina u mirovinu će otići 500 liječnika obiteljske medicine, koje neće imati tko zamijeniti, a već sada prema Mreži javnozdravstvene službe nedostaje 186 timova obiteljske medicine, dok njih 180 radi bez liječnika. Prema podacima Komore medicinskih sestara, nedostaje i oko 12 tisuća sestara.

S obzirom na to da gotovo nema bolnice u Hrvatskoj u kojoj ne nedostaje liječnika i da je potkapacitiranost "rak-rana" hrvatskog zdravstva, poslali smo upite na adrese Hrvatske liječničke komore, Hrvatske komore medicinskih sestara, ali i udrugama pacijenata o tome smatraju li da su projekti dnevnih bolnica ostvarivi u uvjetima kada u zdravstvu nedostaju tisuće zaposlenih.

Upit o financiranju dnevnih bolnica i tko će raditi u njima poslan je i Ministarstvu zdravstva. Odgovor ministarstva objavit ćemo čim ga dobijemo.

"Novo opterećenje i povećan odlazak liječnika iz Hrvatske"

Prvi dopredsjednik Hrvatske liječničke komore dr. sc. Krešimir Luetić za DNEVNIK.hr kazao je da građani Metkovića i doline Neretve imaju pravo na jednaku zdravstvenu zaštitu kao i građani u ostalom dijelu Hrvatske.

"Izgradnja dnevne bolnice u Metkoviću jedan je od koraka u tom smjeru. Međutim, osim donošenja administrativne odluke o otvaranju bolnice te osiguravanju građevinskih i infrastrukturnih uvjeta, za rad dnevne bolnice najveći izazov predstavlja osiguranje dovoljnog broja zdravstvenih profesionalaca, u prvom redu liječnika i medicinskih sestara koji bi u njoj radili", smatra Luetić.

Kako doznajemo u HLK-u, liječnici na nivou države godišnje već sada odrade više od tri milijuna prekovremenih sati. "Teško je zamisliti da se s postojećim liječničkim kadrom može osigurati kvalitetno širenje zdravstvene mreže, odnosno nova radilišta i punktovi pružanja zdravstvene zaštite. To će neizbježno dovesti do povećanja ionako prekovremene satnice hrvatskih liječnika i njihova dodatnoga radnog opterećenja, a time i zasigurno do povećanog odlaska liječnika iz RH. S obzirom na to da Opća bolnica Dubrovnik već sada traži 30-ak specijalista, odnosno nedostaje ih toliko da bi mogli održavati hladni pogon, može se pretpostaviti da će dugoročno osiguravanje liječnika u dnevnoj bolnici u Metkoviću biti veliki problem. Naime dubrovačkoj bolnici već sada u ispomoć mjesečno dolazi 20 do 30 liječnika specijalista iz više hrvatskih bolnica", dodaje Luetić.

Navodi da se sve veći broj hrvatskih županija suočava s problemom privlačenja liječnika, a tek rijetke počele su s aktivnim mjerama kako bi se taj problem smanjio. Navodi primjer Bjelovarsko-bilogorske županije, koja je u trogodišnjem razdoblju osigurala tri milijuna kuna za subvencioniranje stanovanja i stručnog usavršavanja liječnika koji žele raditi na njihovu području.

"Budući da osiguravanje zdravstvene zaštite u brojnim sredinama u Hrvatskoj postaje sve veći problem, u rješavanje se trebaju uključiti Ministarstvo zdravstva i Vlada RH, ali i vrlo aktivno i jedinice lokalne uprave i samouprave s nizom sinergijskih stimulativnih mjera kojima bi privukli liječnike u te sredine. S tim u vezi Hrvatska liječnička komora predlaže niz mjera, među kojima su izmjena poreznog sustava kako bi liječnici u takvim sredinama imali manje porezno opterećenje te veću neto plaću, da se u primarnu zdravstvenu zaštitu liječnici privlače većim iznosom glavarine, a da se lokalna zajednica uključi u rješavanje stambenog pitanja, osiguranjem sredstava za stručno usavršavanje i nizom drugih stimulativnih mjera, upravo onako kako se to radi u razvijenim europskim zemljama", predlaže prvi dopredsjednik HLK-a Krešimir Luetić.

U pojedinim bolnicama ni sada nema dovoljno medicinskih sestara

Predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara Slava Šepec poručuje da je pravo svakog radnika da odlučuje gdje će raditi ako udovoljava zadanim kriterijima. "Moguće je da će neke medicinske sestre zbog nekih razloga napustiti sadašnja radna mjesta i zaposliti se u dnevnoj bolnici u Metkoviću. Dugoročno planiranje sestrinskih kadrova u domeni je sestrinskih kolegija i Stručnog vijeća zdravstvene ustanove. Zbog toga vjerujemo da će zdravstvene ustanove koje su bliže Metkoviću napraviti potrebne predradnje kako ne bi došlo do ugrožavanja provedbe zdravstvene njege u njihovim ustanovama", kazala je Šepec za DNEVNIK.hr.

Šepec smatra da će dnevne bolnice odteretiti stacionarnu skrb. "U pojedinim ustanovama stacionarne skrbi, prema našim saznanjima, nema dovoljno medicinskih sestara čak niti kada govorimo o Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Prema kategorizaciji bolesnika ovisno o potrebama za zdravstvenom njegom, prema našim saznanjima, stanje je još lošije (Pravilnik o sestrinskoj dokumentaciji). U dnevnim bolnicama potrebna je drukčija, viša obrazovna struktura medicinskih sestara. Potrebna su znanja iz kliničkog sestrinstva na dodiplomskoj i diplomskoj razini. Nadam se da će Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo znanosti i obrazovanja djelovati u tom smislu i omogućiti razvoj potrebnih kadrova", dodala je predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara Slava Šepec.

U udaljenim mjestima žive uglavnom stariji kojima je bolnica nedostupna

Udruge pacijenata zabrinute su zbog lošeg stanja u hrvatskom zdravstvu i pozdravljaju otvaranje dnevnih bolnica.

Marijo Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata, smatra kako bi dnevne bolnice trebale omogućiti dostupnije dijagnostičke pretrage oboljelima u udaljenim mjestima. "Treba imati u vidu da u tim mjestima živi uglavnom puk starije životne dobi, a istovremeno imaju vrlo lošu ili nikakvu prometnu povezanost s većim gradovima u kojima su bolnice", kazao je Drlje.

Smatra da ne postoji nijedan opravdani razlog zbog kojeg specijalisti iz bolnica jedan dan u tjednu ne bi radili u dnevnim bolnicama "jer je lakše doći jednom specijalistu iz primjerice Splita u dnevnu bolnicu Zagvozd nego da iz Imotske krajine taj dan ide otprilike 30 oboljelih u splitsku bolnicu. U konačnici - HZZO štedi na putnim nalozima, a oboljelima bi trebala biti dostupnija dijagnostika".

Potrebno povećati broj medicinskih sestara i liječnika

Predsjednica Udruge roditelja vitalno ugrožene djece ''Kolibrići'' Ana Alapić kaže kako su u udruzi već duže vrijeme zabrinuti zbog odljeva medicinskih sestara, liječnika i fizioterapeuta iz Hrvatske. "Posljedica toga je njihov smanjeni broj u bolnicama, ambulantama, ali i u ustanovama za kućnu njegu, što se očituje u povećanju lista čekanja za bolničke pretrage, bolničku skrb medicinskih sestara koja se poprilično oslanja i na prisustvo roditelja uz vitalno ugroženo dijete jer nema dovoljnog broja medicinskih sestara po odjelima, nemogućnost ostvarivanja fizikalne terapije u kući bolesnika i pomoć medicinske sestre u kućnim uvjetima jer ih nema dovoljno na terenu", smatra Alapić.

"Ako se ne poveća broj zaposlenih medicinskih sestara i liječnika, ne vidimo kako je moguće da se dodatnim opterećenjem postojećih može kvalitetno riješiti pitanje lista čekanja. Članovi naše udruge već se sada suočavaju s problemom da zbog manjka specijalista moraju obavljati pretrageu nekoliko različitih bolnica umjesto da se to u dnevnoj bolnici i multidisciplinarnim pristupom u jednom bolničkom centru. Dnevne bolnice dobro su rješenje, uz preduvjet da se poveća broj medicinskih sestara i liječnika, jedino tako", zaključuje.

"Mala smo država s velikim brojem bolnica"

Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, smatra da je neophodno osigurati i poboljšati kvalitetu zdravstvene zaštite pacijenata u dolini Neretve. Navodi kako se primijeti nedostatak medicinskog osoblja, no zdravstveni djelatnici rade prekovremeno za dobrobit zdravlja hrvatskih građana.

"Nije samo u Hrvatskoj stanje alarmantno jer Europska unija potiče razmjene mladih kolega u želji za znanjem da razmjenjuju iskustva. I druge države u određenim trenucima imaju manjak medicinskih djelatnika te je gotovo svugdje donesen zaključak o povećanju upisnih kvota za medicinska zanimanja. Kada se situacija u Hrvatskoj analizira, onda se i služba može organizirati tako da rade više oni koji žele raditi više, i da im se pritom osigura dodatna zarada koja će ih motivirati na takav rad", navodi Karačić.

"Dnevne bolnice vrlo su učinkovite i popularne jer štede i zdravstvo i osoblje, a pacijent lakše prihvati boravak u dnevnoj bolnici nego u bolnici. Takvi su projekti ušteda na svim razinama, a i manji su rizici za pacijente", dodaje.

Karačić smatra kako bi trebalo restruktuirati postojeće bolnice i, prema mogućnostima, zamijeniti ih dnevnim bolnicama. "Mala smo država s velikim brojem bolnica na vrlo malom području, dok s druge strane imamo kilometrima udaljene ambulante bez drugih mogućnosti liječenja, pa se pacijenti na otočnim i ruralnim područjima osjećaju diskriminirani u odnosu na one koje žive u velikim gradovima. Važno je napomenuti da nije isto ni raditi kao liječnik u jednoj bolnici sa svom najnaprednijom opremom i samo sa stetoskopom u ruci bez pomoći napredne tehnologije", ističe Karačić.

"Kvaliteta je ono na čemu moramo raditi i zato bi bilo puno efikasnije da se i neke ustanove zatvore koje ne daju dobre rezultate. Mi ne vrednujemo ni djelatnike niti postupke po učinkovitosti pa nemamo sustav praćenja ishoda, a po tome bi se dalo lijepo zaključiti u što se novac treba ulagati. Veliku ulogu u tome imaju i Europski fondovi sa kojima bi riješili obnove i gradnje bolnica", smatra Jasna Karačić iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

Dnevna bolnica u Metkoviću vrijedna 50 milijuna kuna

Podsjetimo, "Projekt metkovske bolnice vrijedan je 50 milijuna kuna - izgradnja dnevne bolnice u Metkoviću i dodatno opremanje dubrovačke Opće bolnice", kazao je ravnatelj dubrovačke bolnice Marijo Bekić krajem siječnja.

Dnevna bolnica u Metkoviću pokazala se iznimno važnom nakon tragične smrti devetogodišnjeg dječaka Gabrijela, koji je 11. prosinca preminuo od sepse.