Studija koja je obuhvatila gotovo 1000 parova jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca utvrdila je da geni kontroliraju polovicu crta ličnosti koje ljude čine sretnima dok su čimbenici poput odnosa, zdravlja i karijera odgovorni za drugu polovicu našeg zadovoljstva.
Pročitajte i ovo
"Otkrili smo da je otprilike pola naših razlika u sreći genetsko", rekao je Tim Bates, istraživač s edinburškog sveučilišta koji je vodio studiju. "To doista prilično iznenađuje".
Istraživači su dragovoljcima, u dobi od 25 do 75 godina, postavili niz pitanja o njihovoj osobnosti, koliko se brinu i koliko su zadovoljni svojim životima.
Stoga što jednojajčani blizanci dijele iste gene a ostali blizanci ne, istraživači su mogli identificirati zajedničke gene koji rezultiraju određenim osobinama ličnosti i predisponiraju ljude za sreću. Ljudi koji su društveni, aktivni, stabilni i savjesni skloniji su osjećati se sretnim, izvijestili su istraživači u časopisu Psychological Science.
"Studija je pokazala da su jednojajčani blizanci bili vrlo sličnih osobnosti i osjećaja zadovoljstva dok su, za razliku, drugi blizanci bili samo polovično toliko slični. To snažno ukazuje na gene", rekao je Bates.
Otkrića su važan dio slagalice za istraživače koji pokušavaju shvatiti depresiju i to što različite ljude čini sretnima ili nesretnima, rekao je Bates. Ljudi s nasljedno pozitivnim osobinama ličnostima mogu imati i rezerve sreće za stresna vremena, rekao je.
"Važna implikacija je da crte ličnosti poput otvorenosti, smirenosti i pouzdanosti pružaju izvor koji zovemo 'afektivnom rezervom', koji potiče i buduću sreću", rekao je Bates.
