Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Use it or lose it! Ili u prijevodu, koristi ga ili ćeš ga izgubiti.


Tako se opisuje ideja prema kojoj mozak moramo koristiti kako on ne bi polako gubio svoje sposobnosti. Da nam prisjećanje razgovora s nekim, pamćenje imena osobe koju ste tek upoznali ili popisa namirnica koji nedostaju u hladnjaku ne bi bio problem, trebamo svoj mozak upregnuti češće nego nam to naše svakodnevne aktivnosti nalažu.

Neki idu toliko daleko da kažu da je dovoljno barem jednom tijekom dana koristiti nedominantnu ruku. Primjerice, ako ste dešnjak, onda lijevom rukom napisati kratku rečenicu, zaključati automobil ili tipkati poruku. Dr. Sanja Darmopil s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga smatra da je ta tvrdnja ipak malo uopćena, ali dodaje kako za naš mozak doista postoje 'vježbe' koje mu itekako koriste.

>> 'Google nas čini sve glupljima'

Rješavanje križaljki

'Može biti bilo koja aktivnost koja nam je zanimljiva i kroz koju ćemo se angažirati, znači kroz koju ćemo učiti nekakve nove stvari i rješavati nekakve probleme. To bi na neki način bila kognitivna stimulacija', kaže dr. Darmopil.

Među tim aktivnostima je i rješavanje križaljki kao pravi kognitivni zadatak. To je i jedna od aktivnosti u staračkom domu kojeg je posjetila ekipa Provjerenog. Nakon terapija, a prije ručka na redu je opuštanje. Umirovljenici Jana i Mirko s prijateljima iz doma opuštaju se uz kartanje, ali i rješavanje križaljki.

I kod poteškoća s govorom

'Želim svoje moždane vijuge malo više razmrdati' kaže 73-godišnji Mirko i dodaje da bi mu bilo jako neugodno kad bi zaboravio imena novih stanovnika doma.

>> Mozak 'predviđa' ono što oči vide

Vježbe koristi i prof. Karolina Lice iz zagrebačke poliklinike Suvag, i to u radu s pacijentima koji imaju problema s govorom. Među tim pacijentima je i Predrag, koji je prije godinu dana, sa samo 42 godine, doživio moždani udar. Prof. Lice se u radu služi verbotonalnom metodom akademika Guberine.

Metoda uspješna i kod djece

'Postoji velika veza kognitivnih sposobnosti i govorno jezičnih sposobnosti. Nama se pokazalo u terapiji da osobe koje imaju kognitivnih smetnji, znači poteškoća s pamćenjem, da puno slabije napreduju u terapiji, ta terapija je manje efikasna za njih za razliku od pacijenata koji nemaju te popratne poteškoće' kaže prof. Lice i dodaje kako, dok s pacijentima vježba govor, neizbježno vježba i pamćenje i koncentraciju, iako to nije osnovni zadatak ovih vježbi.

Ekipa Provjerenog posjetila je i Odjel za logopediju Opće bolnice u Varaždinu gdje prof. Tatjana Novosel Herceg provodi metodu Brain Gym-a. Taj skup vježbi puno je pomogao učeniku 6. razreda Mihaelu Pucaku iz Sv. Ivana Zeline. On je od problematičnog prvašića koji se ne može koncentrirati na nastavu niti pratiti učiteljicu prerastao u predsjednika 6. razreda, koji će ovo polugodište proći s vrlo dobrim ili čak odličnim uspjehom.

'Mihael je jako dobar, s obzirom na to kakav je bio kad je došao kod mene na prvi pregled, imao je jako velikih problema s centrom za ravnotežu, nije mogao stajati na jednoj nozi', kaže prof. Novosel Herceg i dodaje da je upravo rad na Mihaelovom centru za ravnotežu i na njegovoj koordinaciji rezultirao boljim uspjehom u školi.

Sve o načinima vježbanja jednog od najfascinantnijih organa u ljudskom tijelu pogledajte sutra u 21.35 emisiji Provjereno na Novoj TV.