Evolucija njihovih čeljusti postupno je pretke današnjih vukova ali i naših kućnih ljubimaca pretvorila u hipermesoždere. Svoje nalaze je dr. Joao Munoz-Doran predstavio na prvom zajedničkom kongresu evolucijske biologije u kanadskoj Otawi. On i njegove kolege s kolumbijskog nacionalnog sveučilišta napravili su pseće "obiteljsko stablo" s odnosima između više od 300 vrsta pasa.
"Usporedili smo vrste koje imaju vrlo različite prehrane", objasnio je dr. Munos-Doran za BBC. "Tako smo ih klasificirali kao mesoždere, hipermesoždere (životinje koje jedu više od 70 posto mesa) i sveždere (životinje koje jedu i meso i biljke)".
Pretci današnjih vukova pripadaju hipermesožderima. Analiza skupine znanstvenika pokazala je da su se obilježja lubanje svojstvena vukovima, snažni mišići čeljusti i veći očnjaci, prvo počela razvijati kada su njihovi pretci počeli loviti u skupinama.
"Našli smo zajedničku evolucijsku povijest tih obilježja", objasnio je dr. Munos-Doran. "Prije osam milijuna godina su se otvoreniji, manje šumoviti, prostori počeli širiti po Aziji, Europi i Sjevernoj Americi. A kada su staništa tako otvorena krupni se plijen grupira kako bi više očiju pazilo na grabežljivce".
Jedini način na koji su psi na takvom prostoru mogli ugrabiti vrlo veliki plijen bio je da surađuju. "I nakon mnogo naraštaja takvog ponašanja došlo je do pritiska na selekciju oblika njihovih lubanja", rekao je istraživač.
Pritisak je značio da su životinje sa snažnijim čeljustima i većim zubima imale više izgleda za uspjeh u lovu i za preživljavanje, te su one prenijele idućoj generaciji gene snažnijih čeljusti i većih zuba. "Razvili su snagu mišića, posebice mišića koji zatvaraju čeljust i kosti otpornije na savijanje kako bi mogle izdržati mehaničke napore ugriza plijena. Tijekom vremena su se prilagodili postavši hipermesožderi".
Istraživač je ukazao da naši kućni psi imaju "vrlo jake evolucijske razloge za žvakanje kostiju". "Oni za to imaju oruđe i žele koristiti svoj alat", rekao je Munoz-Doran za BBC Nature. (Hina)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
