Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Nisu im do koljena

A MISLILI STE DA SU IM MUŽEVI FACE? 5 frajerica koje su zasjenile svoje svjetski slavne muževe

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Pisale su zakone, držale govore, dovele muževe na čelna mjesta države pritom vodeći i svoju karijeru.

 

 Eva Peron

Pročitajte i ovo Hillary i Bill Clinton (Foto: AFP) razmišlja o tome Hillary Clinton je "pod velikim pritiskom" da se kandidira za izbore 2020.: "Nikad ne reci nikad" Michael Cohen (Foto: Jim WATSON / AFP) PRED KONGRESOM Dramatično svjedočenje bivšeg Trumpova odvjetnika: "On je varalica, rasist i lažljivac"

S 15 godina pobjegla je od siromaštva iz rodnog grada Los Toldos. Deset godina kasnije, kao već poznata glumica, na dobrotvornoj priredbi upoznala je Juana Perona, atašea iz Musollinijevih vojnih krugova. Par se ubrzo vjenčao nakon čega je Juan, zbog sudjelovanja u puču, bio uhićen. Upravo Evina popularnost u narodu bila je razlog zbog kojeg je Peron bio pušten iz zatvora. On 1946. godine postaje predsjednik Argentine, a mnogi kao veliki razlog njegova dolaska na tu poziciju vide upravo Evinu karizmu.

Njena uloga bila je daleko od sporedne uloge prve dame. Aktivno je djelovala u sindikatima, osnovala vlastitu zakladu iz koje se socijalna pomoć davala milijunima siromašnih Argentinaca. Zaslužna je i za izgradnju domova i škola diljem Argentine, osigurala je zdravstvenu zaštitu i za najsiromašnije slojeve društva te je bila veliki borac za prava žena.

Evita, kako su je od milja u narodu zvali, u dobi od 31 godine oboljela je od raka vrata maternice. Podvrgnuta je bila hitnoj histerektomiji u nadi da će se bolest zaustaviti, no rak je metastazirao. Evita je ujedno bila i prva Argentinka koja je bila podvrgnuta kemoterapiji, tada novom obliku liječenja. Međutim, pomoći za Evitu nije bilo. U svojim posljednjim danima težila je svega 36 kilograma. Umrla je 26. srpnja 1952. godine u dobi od 33 godine. Žalost koja je u tom trenu zadesila argentinski narod bila je neviđena. Rijeke ljudi slijevale su se ulicama Buenos Airesa, svi su htjeli odati posljednju počast omiljenoj prvoj dami.

Nakon Peronova pada 1955. godine njeno je tijelo bilo ekshumirano i pokopano pod drugim imenom u Italiji. Šesnaest godina kasnije njeno je tijelo vraćeno Juanu Peronu, a njeni posmrtni ostaci tek su 1976. godine položeni na groblje u Buenos Airesu.

Eleanor Roosevelt

Još jedna žena koja je svog supruga odvukla do pozicije predsjednika države. Malo je poznato izvan SAD-a da su Eleanor i Franklin Delano zapravo bili rođaci. Dugo je tijekom njihova braka Eleanor bila 'samo' Franklinova supruga, no kad je saznala za njegovu izvanbračnu aferu odlučila je početi raditi u svoju korist. Počela je djelovati kao aktivistica, prvenstveno za prava žena, a potom i kao aktivistica protiv rasne segregacije te protiv diskriminacije Židova.

Kad je Franklin Delano obolio od dječje paralize, upravo je Eleanor preuzela na sebe većinu tereta njegove političke karijere. U njegovo ime je držala govore i pojavljivala se na političkim skupovima. Zahvaljujući njoj i njenim naporima da održi njegovu političku karijeru na životu FDR je izabran za predsjednika SAD-a.

Uz sve što pozicija prve dame nosi, Eleanor Roosevelt nastavila se baviti aktivizmom. Tijekom Franklinova predsjednikovanja Eleanor je održala oko 1400 javnih govora koje je sve redom napisala sama.

Nakon suprugove smrti, njegov nasljednik na mjestu predsjednika SAD-a, Harry Truman imenovao ju je predstavnicom SAD-a pred Ujedinjenim narodima.

Lady Diana

Još jedna slavna supruga čiju su tragičnu smrt oplakivali milijuni. Diana Spencer je udajom za princa Charlesa, nasljednika prijestolja Ujedinjenog kraljevstva, postala je princezom od Walesa, vojvotkinjom od Cornwalla, vojvotkinjom od Rothesaya te groficom od Chestera. No, iako joj je brak donio silne bajkovite titule, njen privatni život bio je daleko od bajke.

Nakon grandioznog vjenčanja u londonskoj katedrali svetog Pavla kojeg je diljem svijeta pratilo oko 750 milijuna ljudi, te nakon rođenja njihova dva sina, Dianu su počela brinuti govorkanja o Charlesovoj vezi s bivšom djevojkom Camillom Parker Bowles. Već krajem osamdesetih godina, bilo je jasno da se brak kraljevskog para raspada. Ono što danas znamo iz raznih biografija i memoara jest da je Diana, dok je Charles nju varao s Camillom, imala izvanbračnu vezu s pukovnikom Jamesom Hewittom za kojeg i dalje postoje insinuacije da je pravi otac princa Harryja.

Zbog svega što joj se događalo, Diana je oboljela od depresije i bulimije, a jednom je prilikom priznala i da se samoranjavala. Charlesov i Dianin brak okončan je službeno i 1996. godine. Iako nakon toga više nije bila brakom vezana za kraljevsku obitelj, nastavila je s humanitarnim radom na području razminiravanja ratom zahvaćenih područja, borbe protiv gladi, borbe protiv AIDS-a... Lista je poduža.

Dianin život tragično je skončao 31. kolovoza 1997. nakon teške prometne nesreće u pariškom tunelu Pont de l'Alma. Njenu smrt oplakivali su milijuni te princeza Diana i dva desetljeća kasnije ostaje poznata kao Princeza Srca.

Hillary Clinton

Stajala je uz svog supruga kad je rekao 'I did not have sexual relations with that woman'. Stajala je uz njega i kad se pokazalo da je ipak imao 'sexual relations with that woman'. Hillary Rodham Clinton, vrsna odvjetnica, u politički je svijet zakoračila uz svog supruga kad je postao guverner Arkansasa. Radila je na reformi obrazovnog sustava te američke savezne države te je bila velika aktivistica za prava djeteta.

Hillary je bila među rijetkim prvim damama koja je ostavila velik politički trag, po uzoru na ranije spomenutu Eleanor Roosevelt. A sada se čini kako najpoznatiji Clinton u povijesnim knjigama, neće biti Bill.

Unatoč seks skandalu njenog supruga, Hillary se nikada nije povukla iz javnog života te je 2000. godine bila izabrana za senatoricu države New York. Prvi put se kandidirala za predsjedničkog kandidata 2008. no izgubila je na unutarstranačkim izborima od Baracka Obame, no ipak postaje dijelom njegove administracije kao državna tajnica u prvom Obaminom mandatu.

Pred njom je još jedna predsjednička utrka nakon koje preostaje doznati hoće li 45. predsjednik SAD-a biti žena.

Amal Clooney

Rođena je u Beirutu i tečno govori francuski i arapski jezik. Diplomirala je na Pravnom sveučilištu u New Yorku, a studirala je i na Oxfordu. Amal Alamuddin je iznimno cijenjena britanska odvjetnica libanonskog podrijetla, koja je prije deset godina radila na Međunarodnom sudu pravde, a među njezinim bivšim branjenicima odzvanjaju imena poput nekadašnje ukrajinske premijerke Julije Timošenko i utemeljitelja Wikileaksa Juliana Assangea. Osim toga bila je asistentica sucu Patricku Robinsonu na suđenju Slobodanu Miloševiću.

Amal je također i spisateljica te je izdala nekoliko poglavlja knjiga i nekoliko članaka na temu internacionalnog kirminalističkog prava.

Amal se bavi i slučajevima povrede ljudskih prava, radila je na slučaju Enron, surađivala s Kofijem Ananom na slučaju Sirije te je odabrana u odbor koji istražuje ratne zločine u pojasu Gaze.

Očito je tko je postao - jači Clooney.
 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene