Za razliku od ljudi, strojevi komuniciraju sve bolje, a hrvatska AI tehnologija ima veliku šansu postati prepoznatljiva u svijetu

Poslovno-tehnološka konferencija WinDays, koja se ovih dana održava u Zagrebu, ali i virtualno, tijekom drugog dana dotaknula se "teških" tema poput serverless tehnologija, GDPR-u, sigurnosti, kognitivnih servisia, umjetne inteligencije, DevOpsa i alata za kolaboraciju, a panelisti su debatirali o Internet stvarima, fintech industriji i poziciji Hrvatske na globalnoj AI sceni.

Pročitajte i ovo Za mnoge je odgovor jasan Spor Anthropica s Pentagonom otvorio je najbitnije pitanje: Je li AI zapravo spreman donositi odluke o životu i smrti? Ovo bi trebalo ozbiljno shvatiti Svakodnevno koristite AI? Evo što trebate znati prije nego što umjetnu inteligenciju pitate i za zdravstveni savjet

tri vijesti o kojima se priča Važnije od nafte i plina Svi strahuju da će Iran izvesti napad koji bi izazvao apokalipsu: "To je kao upotreba nuklearnog oružja" NAKON BREXITA Napuštaju EU? Premijer europske zemlje upozorio: "To je stvarna prijetnja. Žele je uništiti" u tijeku Kriza na Bliskom istoku VIDEO Trump zaprijetio NATO-u, brzo mu stigao odgovor. Iran objavio glavni uvjet za kraj rata

Na panelu Poveži me Oleg Maštruko (Mreža) ugostio je Matiju Puškara (Byte Lab Grupa), Brunu Crničkog (IoT Net Adria), Roka Roića (Connected devices) i Tomislava Sladonju (Hrvatski Telekom). U cijelom svijetu IoT je u fazi sazrijevanja, jer tržište na jedan liberalan način pokušava izabrati što je najbolje, što može potrajati i trenutno se krećemo u previše smjerova. Svi panelisti su se složili da nam je potrebna standardizacija i regulativa Internet stvari (IoT) te da je 2020. godina otvorila još poneka vrata IoT-u – možda se mi manje krećemo, no strojevi sve više međusobno komuniciraju. Tvrtke je potrebno educirati da bi znale prepoznati koje probleme mogu riješiti uz pomoć IoT-a, a koje ne. Edukacija tvrtki i poduzetnika bitnija je od edukacije krajnjih korisnika, odnosno građana kojima nije ključno koja je tehnologija u pozadini rješenja koje se bavi nekom problematikom (bilo to traženje slobodnog parkirnog mjesta ili neko drugo rješenje).

Zlatan Stilinović (PBZ) predstavio je funkcionalnosti Azure Information Protectiona – usluge dostupne u oblaku koja omogućava klasifikaciju dokumenata. Jasmin Azemović održao je predavanje How to implement GDPR with SQL Server and Azure SQL Database. Po njegovoj ocjeni, mnoge tvrtke ni 2 godine nakon uvođenja nisu uskladile poslovanje s GDPR-om, a procjenjuje da će tek za 5 godina svi biti usklađeni – iako se u Europskoj uniji šuška da uskoro stiže GDPR verzije 2.0.

Panel I'll be back bavio se pozicijom Hrvatske kada je riječ o umjetnoj inteligenciji, a moderator Jan Štedul (Mindsmiths) razgovarao je sa Sinišom Košćinom (IN2), Slavenom Mišakom (BonsAI), Matijom Žuljem (Agrivi) i Ivanom Mandušić Hrupački (A1 Hrvatska). Okupljeni su predstavili sve relevantne grane hrvatske industrije, mali i veliki agritech startup koji posluje globalno, korporaciju i tehnološku kompaniju koja je ušla u kompleksne projekte digitalizacije hrvatskog zdravstva i napravila iskorak i prema inozemnim projektima. Zaključili su da umjetna inteligencija predstavlja ogromnu priliku za Hrvatsku te da nevjerojatan odaziv na besplatan online tečaj o osnovama umjetne inteligencije Elements of AI (za koji se prijavilo više od 12 000 ljudi) te investicije u tehnološki sektor posljednjih godinu, dvije ukazuju na to da Hrvatska može biti relevantan igrač na globalnoj AI sceni.

Oleg Maštruko (Mreža) na panelu Kako se kaže Majke mi na binarnom razgovarao je sa sugovornicima Božidarom Pavlovićem (financijski konzultant), Mariom Brkićem (George Labs), Zoranom Đorđevićem (Cotrugli), Gorjanom Agačevićem (Marina cloud) i Filipom Šaravanjom (HANFA). Banke i osiguravajuća društva zrela su za disrupciju, a mnoštvo startupova radi na razvoju usluga koje će disruptirati industriju. Novac je dostupan putem investicijskih anđela i venture capital fondova koji su, potaknuti uspjehom hrvatske IT industrije koja je tijekom 2020. rasla, spremni sve više ulagati u Hrvatsku. Banke i osiguravajuće kuće i same se ponašaju kao startupi i inoviraju svoje procese, odnosno uvode personalizirane usluge koje podržava i izvrsno prati tehnologija, za što su odlični primjeri KeksPay Erste banke i Laqo Croatia osiguranja. Panelisti vjeruju da će nove i stare banke naći neki oblik suživota te da gotovina neće izumrijeti. Složili su se i da je uredba PSD2 za sada bila tigar od papira – usprkos očekivanjima, nije se dogodio nikakav veliki potres, a neprestano stižu i dobrodošle novosti po pitanju otvaranja bankarskih API-ja. U trenutnim okolnostima na domaćem tržištu, na kojem se generira zavidna količina novih, dobrih ideja, a novac i mentoriranje su dostupni lako je moguće da budući unicorn bude baš iz fintecha.

Ivo Duvnjak (Poslovna inteligencija) tijekom svog predavanja Hate for clickbait in the cloud pokazao je rješenje u Microsoft Azure cloudu temeljeno na naprednoj analitici koje će spriječiti da postanete žrtva clickbaita. Funkcionalnost je prikazao na primjeru domaćeg portala, a istaknuo je da je, zahvaljujući cloudu, implementacija projekta bila povoljna, fleksibilna i sigurna. Maja Rus (Undabot) održala je predavanje AI Product Development na kojem je objasnila kako teče razvoj proizvoda temeljenog na umjetnoj inteligenciji. Razvoj je drugačiji nego kod standardnih proizvoda jer zahtijeva specifičan set vještina i znanja, a poslovne prilike su na područjima automatizacije, inovacije i optimizacije.

WinDays20 nastavljaju danom punim zanimljivih predavanja i panela.