Tehnološka revolucija pred vratima!

Dnevnik.hr je o tehnologiji 3D printanja pričao s domaćim stručnjakom na tom polju - profesorom dr. sc. Tvrtkom Mandićem, iz Zavoda za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave na zagrebačkom FER-u.

Pročitajte i ovo Isprintajte svoju pizzu! Poput replikatora iz Zvjezdanih staza: Stiže 3D printer za hranu! baza na Mjesecu FOTO Ovo je možda korak dalje...

>> Dječačiću spasili život uz pomoć 3D printera

>> Poput replikatora iz Zvjezdanih staza: Stiže 3D printer za hranu!

>> FOTO Ovo je možda korak dalje...

Nedavno je tvrtka Defense Distributed predstavila Liberator, pištolj kućne izrade, koji je u cijelosti napravljen pomoći 3D printera, a ta vijest ne samo da je obišla svijet, već se isto dogodilo i s nacrtima za izradu tog pištolja. Nakon objave da je preuzeto više od 100.000 nacrta za Liberatora, navedenoj tvrtki stigla je zakonska zabrana objave tih nacrta na njihovim stranicama. No, šteta je već bila učinjena, a brojka preuzimanja rasla je i dalje. Naravno, isti nacrti osvanuli su i na Pirate Bayu.

S druge strane, Europska svemirska agencija udružila je snage s privatnom tvrtkom kako bi ispitali izvedivost 3D printanja na Mjesecu i uz korištenje materijala s Mjeseca. Nadalje, prije 10 mjeseci liječnici jedne bolnice u Michiganu ugradili su tromjesečnom dječačiću umjetnu cjevčicu koju su isprintali pomoću 3D printera i tako mu spasili život, a u ožujku je jedan neimenovani muškarac bio podvrgnut operativnom zahvatu u kojem mu je 75 posto lubanje zamijenjeno 3D printanim implantatom, kojeg je napravila tvrtka Oxford Performance Materials iz Connecticuta.

I to nije bilo sve, jer kompanija Systems & Materials Research Corporation trenutno razvija 3D printer koji će printati hranu, a za tu se ideju posebno zainteresirala NASA koja je razvoj prototipa ovakvog printera financirala sa 125.000 dolara. Tehnologija 3D printanja u velikom je zaletu, a profesor Mandić za Dnevnik.hr pojasnio je nekoliko fundamentalnih stvari oko toga.

Dva tehnološka pristupa

Prvo što nas je zanimalo i što smo profesora Mandića pitali jest postoje li varijacije u 3D printanju, odnosno različiti tehnološki pristupi unutar te tehnologije. 'Danas postoji nekoliko tehnologija 3D printanja koje su široko zastupljene. Tehnologija 3D printanja laserom (SLS - Selective Laser Sintering) je zastupljena među profesionalnim 3D printerima. Ona se temelji na preciznom taljenju praška sačinjenog od materijala za printanje. Prašak se nanosi sloj po sloj i laserskom preciznošću se tali na točno određenim mjestima i tako nastaju predmeti. Tu tehnologiju karakterizira visoka preciznost, međutim cijena takvih printera kao i materijala za printanje je također vrlo visoka', pojasnio je dr. Mandić.

'Puno jeftinija, a samim time i više zastupljena, je tehnologija nanošenja rastaljenog materijala (FDM - Fused Deposition Modeling). Objekti se tom tehnologijom stvaraju nanošenjem rastaljene žice sloj po sloj. Ta žica je najčešće načinjena od ABS (Acrylonitrile butadiene styrene) plastike od koje su napravljene poznate LEGO kockice ili odbojnici automobila. Nadalje, žica za printanje može biti napravljena od biorazgradive plastike (PLA - polylactic acid), najlona, drva pomješanog s plastikom, pa čak i od čokolade', nadovezao je stručnjak.

Od milimetara, do kubičnih metara

Koliko velike ili malene predmete današnji 3D printeri zapravo mogu izrađivati, bila je iduća stvar koja nas je zanimala. 'S obzirom za koju su namjenu napravljeni, 3D printeri mogu printati predmete veličine od svega par milimetara do nekoliko kubičnih metara. Nedavna istraživanja su pokazala da se tehnologija 3D printanja može efikasno koristiti za izgradnju građevinskih blokova, dijelova zrakoplova, pa čak i ubojitog oružja', objasnio je dr. Mandić.

Upravo izrada pištolja 3D printerom je bila dosta popraćena u medijima. Javnost je tada po prvi puta bila upoznata s potencijalnim opasnostima koje dolaze s povećanom dostupnosti ove tehnologije. 'Definitivno ćemo moći u bližoj budućnosti očekivati sve više zakonskih regulativa koje će biti usmjerene suzbijanju korištenja 3D printera za printanje potencijalno opasnih predmeta. Pitanje ostaje koliko će takvi zakoni zaista onemogućiti nekoga da isprinta ono što nije dopušteno', napominje profesor Mandić.

Problem autorskih prava

Također, možemo očekivati sve više zakonskih odredbi vezanih uz autorska prava, tvrdi naš stručnjak. 'Naime, danas možete na raznim internetskim stranicama besplatno preuzeti stotine tisuća 3D modela. To je izvrsna stvar, no međutim problemi nastaju kada se preuzmu i isprintaju 3D modeli predmeta koji su zaštićeni autorskim pravima. Do sada se nije velika buka dizala oko povreda autorskih prava korištenjem 3D printera jer najzastupljeniji printeri nemaju kvalitetu ispisa dovoljno dobru da bi mogli konkurirati orginalima. Daljnjim razvojem tehnologije 3D printanja, pitanje povrede autorskih prava i podizanje niza tužbi biti će neminovno', zaključuje.

'Međutim, ako se sjetimo koliko je novaca i vremena potrošila glazbena industrija pokušavajući suzbiti ilegalno dijeljenje pjesama putem interneta, a danas se one i dalje razmjenjuju, bit će interesantno vidjeti u kojem će smjeru ići odnos prema tehnologiji 3D printanja. Također je moguće da će mogućnost povrede autorskih prava 3D printanjem imati utjecaja na slobodu korištenja interneta s obzirom da se 3D modeli mogu razmijenjivati na način na koji se razmijenjuje muzika ili filmovi', ističe s druge strane dr. Mandić.

Hrvatsko tržište i 3D printanje

Tehnologija 3D printanja u hrvatskim okvirima može biti interesantna malim i srednjim poduzetnicima, a razlog tomu je brzina kojom se dolazi do protipa uz minimalan trošak. 'Naime danas se 3D printeri mogu kupiti i po cijeni od par tisuća kuna, dok je cijena materijala oko par stotina kuna za kilogram plastike. Jednostavnost dolaska do modela i prototipa ne predstavlja opterećenje u smislu razvojnih troškova nekog proizvoda i time također omogućuje razvoj kreativnosti. Također se procjenjuje da će 3D printeri učiniti potrebu za skladištenjem određenih proizvoda nepotrebnom jer se isti mogu isprintati prema trenutnim zahtjevima tržišta. Time se uvelike smanjuju troškovi proizvodnje i samo planiranje isplative proizvodnje se više neće nužno temeljiti na velikom broju klijenata', smatra profesor Mandić.

Prednosti i mane 3D printanja

Kao i svaka druga tehnološka inovacija, tako i 3D printanje sa sobom nosi pozitivne i negativne osobine. 'Prednosti tehnologije 3D printanja su nebrojene. Svakim danom se negdje u medijima pojavi vijest o novim primjenama. Velik se napor ulaže u izradi protetike, edukacijskih pomagala, organskih printera, itd. Također se pokušava 3D printanje učiniti dostupnim zemljama trećeg svijeta. Pri tome je interesantno naglasiti da se plastična sirovina za 3D printanje može proizvesti od otpada', kaže dr. Mandić.

'Mana 3D printanja je ta što je za 3D printer sa kvalitetnim ispisom potrebno izdvojiti puno novaca i time je za sada rezerviran samo za profesionalnu upotrebu. Ako uzmemo u obzir da je prvi laserski printer kompanije Xerox 1980. godine je koštao oko 15.000 dolara i da je danas danas njegova cijena dva reda veličine manja, možemo očekivati da će 3D printeri kroz desetak godina ući u svakodnevnu upotrebu i time pokrenuti novu tehnološku revoluciju', zaključuje naš stručnjak.

3D printanje neće zamijeniti masovnu proizvodnju?

Ipak, ima onih koji već sad vide i druge probleme s kojima će se vrlo brzo tehnologija 3D printanja suočiti. Jedan od tih stručnjaka je i Carl Bass, predsjednik i izvršni direktor Autodeska, američke tvrtke koja 3D dizajnom, proizvodnjom i softverom zabavnog sadržaja. Bass je u časopisu Wired opisao kako 3D printanje neće zamijeniti masovnu proizvodnju, jer je sama tehnologija još uvijek nezrela.

Isto tako, istaknuo je ograničenja te tehnologije s porastom volumena predmeta kojeg se treba proizvesti - dvostruko veći predmet košta 8 puta više i radi ga se osam puta duže. Trostruko veći predmet košta 27 puta više i tako dalje. Bass naglašava kako se ekosustav te tehnologije mijenja i zapravo približava i laicima te da demokratizira njezinu primjenu, kao što su PC računala demokratizirala svijet računalne tehnologije.

Sljedeći problem Bass vidi u potrebi za pronalaskom boljih poslovnih modela tu tehnologiju te potrebu za pronalaženjem pravog istraživačkog smijera unutar nje, poput printanja elektroničkih komponenti i bioprintanja. U konačnici, Bass ističe kako bi se iz printanja prototipa trebalo prijeći na ograničenu proizvodnju, a ne masovnu. Drugim riječima da se velik dio robe široke potrošnje nudi u ograničenim količinama, jer bi to držalo troškove proizvodnje pod kontrolom.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook