Hrvatska gospodarska komora i 27 europskih udruženja iz različitih djelatnosti unutar sektora digitalne tehnologije potpisali su Zajedničku izjavu: Poziv na djelovanje za stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta do 2030.
Sisački monstrum
Sutkinja na suđenju Srđanu Mlađanu donijela neočekivanu odluku
Rat na Bliskom istoku
VIDEO Iran ispalio raketu prema članici NATO-a! "Ubili smo vođu jedinice koja je pokušala izvesti atentat na Trumpa"
Što se doista dogodilo iznad Kuvajta?
Tri američka zrakoplova F-15E nisu srušili Patrioti, već jedan kuvajtski F/A-18 Hornet
Digitalna poduzeća moraju biti sposobna brzo rasti ako žele ostati u EU-u. Samo deset od sto najvećih tehnoloških poduzeća prema tržišnoj kapitalizaciji dolazi iz EU-a i samo je osam posto jednoroga. Najperspektivnija poduzeća kao najveće prepreke rastu u Europi vide: prekomjerne propise, različita pravila u državama članicama, nedostatak ulaganja, pristup talentima i podacima. Sve su to problemi s kojima se suočava jedinstveno digitalno tržište.
Ključni izazovi svakako su kako osigurati dostatne financije za digitalnu tranziciju, te na koji način osigurati financiranje AI inovacija i ideja unutar EU. Rizični kapital je jedini pravi odgovor kako adresirati buduća financiranja i inovacije, poručio je Alojzije Jukić iz Udruženja za IT HGK.
U pozivu je istaknuto kako jedinstveno tržište predstavlja tridesetogodišnji savez koji je u srži europskog projekta i kojemu je hitno potrebna obnova. Jedinstveno tržište u pravom smislu riječi, na kojemu poduzeća upravljaju jednim tržištem u skladu s jednim skupom pravila, ima potencijal iskoristiti 719 milijardi EUR tijekom pet godina i pomoći EU-u u privlačenju potrebnih ulaganja u iznosu od 745 milijardi EUR s ciljem postizanja dvojne tranzicije do 2030. godine. Stoga je 28 potpisnika definiralo 7 područja koja zahtijevaju neodgodivu akciju, jedna od točaka je privlačenje i zadržavanje najboljih talenata.
Kadrovi su jedan od ključnih izazova i tu je izuzetno puno prostora da se naprave ozbiljni iskoraci. Ako promatramo danas vodeće ljude u najvećim tehnološkim tvrtaka u svijetu, jasno se uočava kako je tu velik dio doseljenika iz azijskih zemalja koji su se školovali i gradili karijere u SAD-u. EU nema dovoljno dobru prepoznatljivost fakulteta iz STEM područja na koja bi hrlili studenti iz cijeloga svijeta i ostajali u EU-u graditi svoje karijere. Isti problem imamo i unutar RH, objasnio je Jukić.
Poziv sadrži popis područja koja zahtijevaju hitno djelovanje i sveobuhvatno izvješće s istaknutim glavnim problematičnim područjima koja onemogućavaju nesmetano poslovanje poduzeća unutar jedinstvenog tržišta te konkretne preporuke za njihovo rješavanje.
Područja koja zahtijevaju hitno djelovanje:
Stvoriti stvarno tržište poduzetničkog kapitala EU-a uklanjanjem birokratskih prepreka kako bi se privukli ulagači i inovacije unutar naših granica. Tržište SAD-a gotovo se uvijek pokazuje kao prvi odabir za europske tvrtke čije potrebe prelaze 50 milijuna eura.
Zalagati se za rast poduzeća koja se bave umjetnom inteligencijom i ulaganja u razvoj umjetne inteligencije kao društvenog dobra, te osigurati pravnu jasnoću u pogledu Akta o umjetnoj inteligenciji i važećih zakona. Europa može biti lučonoša pouzdanog razvoja umjetne inteligencije.
Poticati digitalnu transformaciju tradicionalnih industrija pojašnjenjem pravila o pristupu i razmjeni podataka u EU-u, uključujući zaštitu intelektualnog vlasništva, kibernetička sigurnost i međudjelovanje Opće uredbe o zaštiti podataka (OUZP) i postojećeg sektorskog zakonodavstva. Zdravstveni podaci ključan su primjer.
Jačati digitalnu otpornost Europe omogućavanjem digitalnog izvješćivanja u državama članicama po načelu “samo jednom” i konsolidacijom upravljanja u EU-u kako bi se maksimalno iskoristili raspoloživi cijenjeni stručnjaci za kibernetička sigurnost.
Maksimalno povećati mogućnosti nove 6G tehnologije u svakoj državi članici koordiniranjem politike spektra i uklanjanjem nepoticajnih mjera za ulaganje pružatelja infrastrukture.
Iz temelja promijeniti sustav pružanja javnih usluga s pomoću digitalizacije, uz osiguravanje troškovne učinkovitost i vrijednosti za porezne obveznike usklađivanjem zakona o nabavi i poticanjem paneuropske nabave, čime se novim digitalnim poduzećima koje opslužuju europski javni sektor omogućuje razmjeran rast u EU.
Omogućiti rastućim poduzećima zapošljavanje najboljih talenata pojednostavnjenjem postupaka za zapošljavanje u EU-u i inozemstvu.