On je od puževa napravio biobaterije, koje iz glukoze u njihovoj krvi proizvode električnu energiju. To je postigao postavljanjem elektroda kroz probušene rupe na puževoj kućici. Elektrode, koje su premazane enzimom, se tako uranjaju u hemolimfu, odnosno puževu krv.
Pročitajte i ovo
Komentirao uređenje
Milanović poručio: "Naše iskustvo s velikim carstvima nije dobro, tribune su nam ubijali u Beogradu"
Proslavili medalju
Deseci tisuća ljudi dočekali rukometaše: Oglasila se zagrebačka policija
Potvrdila Seizmološka služba
Tri potresa zatresla Hrvatsku
Procjena
Dnevnik Nove TV doznaje kolike bi mogle biti cijene goriva od idućeg tjedna
Neviđene scene na autocesti
Kaos na A1! Crnogorac autom u desnoj traci gurao drugi u kvaru, u tandemu pretekli i kamion
Puževa krv se prirodno nakuplja između puževog tijela i kućice. Baš kao i kod prave baterije, i ovdje se događa kemijska reakcija između hemolimfe i elektroda.
Elektrode hvataju elektrone iz glukoze te ih šalje kroz strujni krug i uređaj koji želimo napajati sve do druge elektrode, gdje elektroni reagiraju s kisikom i stvara se voda, prenosi popsci.com.
Količina proizvedene električne energije iz jednog puža je malena i mjeri se u mikrovatima te traje svega nekoliko minuta, jer elektrode iscrpe svu glukozu iz puževe krvi. Puž zapravo ne osjeća nikakve posljedice i nije oštećen u čitavom procesu, a čim nešto pojede i popije, glukoza se ponovo proizvodi te se vraća i napajanje električnom energijom.
Kada bi se ovaj sistem biobaterije ugradio u čovjeka, mogli bismo dobiti puno stabilniji i jači izvor električne energije. Ljudska krv sadrži daleko više glukoze od puževe krvi i za razliku od puževa ljudi imaju krvotok, koji bi elektrodama donosio uvijek svježu dozu glukoze.
Prava je ideja zapravo koristiti varijacije biobaterija prilagođene ljudima, koje bi mogle pogoniti medicinske usatke poput pacemakera. što se puža tiče, on ne bi mogao poslužiti punjač mobitela, primjerice, ali bi mogao napajati mini senzore za, recimo, praćenje promjena u okolišu.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.