Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Neki puževe smatraju poslasticom, ili ih doživljavaju kao samo još jedan izvor hrane, no kemičar sa Sveučilišta Clarkson u puževima je pronašao izvor energije.


On je od puževa napravio biobaterije, koje iz glukoze u njihovoj krvi proizvode električnu energiju. To je postigao postavljanjem elektroda kroz probušene rupe na puževoj kućici. Elektrode, koje su premazane enzimom, se tako uranjaju u hemolimfu, odnosno puževu krv.

Vezani članci Prometna nesreća na Trešnjevci u Zagrebu - 1 Krš i lom na zagrebačkoj Trešnjevci: U sudaru dvaju automobila jedan završio na krovu Solarne ćelije Stanovnici ovog otoka ne plaćaju struju: Solarnim panelima sakupe toliko električne energije da je imaju i previše

Puževa krv se prirodno nakuplja između puževog tijela i kućice. Baš kao i kod prave baterije, i ovdje se događa kemijska reakcija između hemolimfe i elektroda.

Elektrode hvataju elektrone iz glukoze te ih šalje kroz strujni krug i uređaj koji želimo napajati sve do druge elektrode, gdje elektroni reagiraju s kisikom i stvara se voda, prenosi popsci.com.

Količina proizvedene električne energije iz jednog puža je malena i mjeri se u mikrovatima te traje svega nekoliko minuta, jer elektrode iscrpe svu glukozu iz puževe krvi. Puž zapravo ne osjeća nikakve posljedice i nije oštećen u čitavom procesu, a čim nešto pojede i popije, glukoza se ponovo proizvodi te se vraća i napajanje električnom energijom.

Kada bi se ovaj sistem biobaterije ugradio u čovjeka, mogli bismo dobiti puno stabilniji i jači izvor električne energije. Ljudska krv sadrži daleko više glukoze od puževe krvi i za razliku od puževa ljudi imaju krvotok, koji bi elektrodama donosio uvijek svježu dozu glukoze.

Prava je ideja zapravo koristiti varijacije biobaterija prilagođene ljudima, koje bi mogle pogoniti medicinske usatke poput pacemakera. što se puža tiče, on ne bi mogao poslužiti punjač mobitela, primjerice, ali bi mogao napajati mini senzore za, recimo, praćenje promjena u okolišu.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.