On je od puževa napravio biobaterije, koje iz glukoze u njihovoj krvi proizvode električnu energiju. To je postigao postavljanjem elektroda kroz probušene rupe na puževoj kućici. Elektrode, koje su premazane enzimom, se tako uranjaju u hemolimfu, odnosno puževu krv.
Pročitajte i ovo
poremećaj s opskbom
"Cijene će porasti toliko da će ljudi prestati trošiti": Svijet je pred novim udarom
STIŽU KRITIKE
Žestok udar SDP-a na Vladu: "To više nije samo pitanje zelene politike, nego prije svega sigurnosti”
NALetjela na mađare
Policija o tragediji na A1: Poginula 18-godišnjakinja u BMW-u, nije imala vozačku
velika tragedija
Mlada vatrogaskinja (18) poginula u nesreći na A1, kolege se opraštaju: "Trag koji je ostavila je neizbrisiv"
herojski čin
Drama na plaži, trojica mladića postali heroji: "Bez razmišljanja su skočili u more"
Puževa krv se prirodno nakuplja između puževog tijela i kućice. Baš kao i kod prave baterije, i ovdje se događa kemijska reakcija između hemolimfe i elektroda.
Elektrode hvataju elektrone iz glukoze te ih šalje kroz strujni krug i uređaj koji želimo napajati sve do druge elektrode, gdje elektroni reagiraju s kisikom i stvara se voda, prenosi popsci.com.
Količina proizvedene električne energije iz jednog puža je malena i mjeri se u mikrovatima te traje svega nekoliko minuta, jer elektrode iscrpe svu glukozu iz puževe krvi. Puž zapravo ne osjeća nikakve posljedice i nije oštećen u čitavom procesu, a čim nešto pojede i popije, glukoza se ponovo proizvodi te se vraća i napajanje električnom energijom.
Kada bi se ovaj sistem biobaterije ugradio u čovjeka, mogli bismo dobiti puno stabilniji i jači izvor električne energije. Ljudska krv sadrži daleko više glukoze od puževe krvi i za razliku od puževa ljudi imaju krvotok, koji bi elektrodama donosio uvijek svježu dozu glukoze.
Prava je ideja zapravo koristiti varijacije biobaterija prilagođene ljudima, koje bi mogle pogoniti medicinske usatke poput pacemakera. što se puža tiče, on ne bi mogao poslužiti punjač mobitela, primjerice, ali bi mogao napajati mini senzore za, recimo, praćenje promjena u okolišu.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.