Primorac: „Mi znanstvenici imamo zadatak svijet napraviti boljim mjestom za život!“

 Najznačajniji znanstveni događaj godine – „13th ISABS Conference on Applied Genetics and Mayo Clinic Lectures in Translational Medicine“u organizaciji Međunarodnog društva za primijenjene biološke znanosti (ISABS), Specijalne bolnice „Sv. Katarina“ i Klinike Mayo, vodeće zdravstvene institucije u Sjedinjenim Američkim Državama, u suradnji s Američkom akademijom za forenzičke znanosti (AAFS) te uz potporu Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za humanu genetiku (HDHG) i Hrvatskog društva za preciznu (personaliziranu) medicinu, Sveučilišta u Splitu i Instituta za antropologiju, svečano je zaključen nakon što je Split proteklih dana kao grad domaćin bio u fokusu svjetske znanstvene javnosti.

tri vijesti o kojima se priča IVICA MANDIĆ Vojni analitičar o napadu na Iran: "SAD i Izrael već su ostvarili tri cilja, a ovo je najgluplji potez koji su povukli..." Rat na Bliskom istoku VIDEO Iranci izabrali novog vrhovnog vođu pa poslali prijetnju koja će razljutiti Trumpa. Izrael: "Uništili smo podzemno nuklearno postrojenje" Bijeli štrajk Građani o kaosu u Centru za socijalnu skrb: "Gledam žensku sama radi, frustrirana. Ona ne zna gdje udara"

Svjetska znanstvena elita je ovoga tjedna upravo iz Splita u svijet poslala poruke o najnovijim znanstvenim i medicinskim postignućima iz personalizirane i regenerativne medicine te forenzične i antropološke genetike. U radu Konferencije je sudjelovalo oko petstotinjak uglednih znanstvenika iz vodećih svjetskih znanstvenih institucija te tri Nobelovca - Sir Richard Roberts, prof. dr. Gregg Semenza i prof. dr. Svante Pääbo. Na kongresu su prikazani do sada nikad viđeni rezultati genske i stanične terapije, tkivnog inženjeringa, cjelogenomske analize u novorođenčadi i novih smjerova razvoja imunoterapije u liječenju karcinoma.

U zaključnoj riječi, prof.dr.sc. Dragan Primorac, osnivač i predsjednik ISABS-a, još jednom je zahvalio svim sudionicima, posebno studentima i mladim znanstvenicima, kao i predstavnicima medija te sponzorima, koji su svesrdno podržali Konferenciju. Najavio je sljedeću ISABS konferenciju na kojoj će se u Hrvatskoj ponovno okupiti najveći svjetski znanstvenici, kao i uvijek do sada, s najaktualnijim temama i najnovijim znanstvenim postignućima. Na kraju, posebno se zahvalio članovima organizacijskog odbora i volonterima, pozvanim predavačim, sponzorima, medijima bez čijeg uloženog truda i energije ne bi bilo moguće organizirati konferenciju na ovoj razini. Svima je poručio: Usudite se sanjati veliko.

Prof.dr Julie Allickson, direktorica Centra za regenerativnu bioterapiju Klinike Mayo, posebno je istaknula iznimno uspješnu suradnju koju Klinika Mayo ima sa Specijalnom bolnicom Sv. Katarina i ISABS-om te je istaknula Potpuno je prirodno da najizvrsniji idu zajedno, a sad smo spremni za novi značajan iskorak suradnje Klinike Mayo, Specijalne bolnice Sv. Katarina i ISABS-a, posebice glede razvoja novih terapeutskih postupaka.

Konferencija je održana u Splitu od 17. do 20. lipnja 2024. godine, s iznimno bogatim znanstvenim programom. Tako je održana sekcija posvećena pok. prof. dr. sc. Mosesu Schanfieldu, uglednom američkom forenzičaru i jednom od osnivača ISABS-a, koji je sudjelovao u identifikaciji skeletnih ostataka iz masovnih grobnica u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U radu sekcije sudjelovali su najpoznatiji svjetski forenzični genetičari, a predsjedali su prof. Henry Lee, jedan od najpoznatijih forenzičara današnjice i prof. dr. Damir Marjanović, ravnatelj Instituta za antropologiju iz Zagreba.

Tijekom konferencije održan je i čitav niz popratnih događanja, kao što su radionica Nutrigenomics 365, Prva konferencija Međunarodnog društva stručnjaka za regenerativnu medicinu (IARMES), sastanak Liječničke i antidopinške komisije Europskog olimpijskog odbora te predstavljanje nekoliko izuzetno zanimljivih knjiga. Jedna od njih, "Pucanj u Hrvatskoj", autorice Xiaping Jiang te urednika Henryja C. Leeja, kroz fikcionalnu radnju govori o začetku moderne forenzike u Hrvatskoj, koja se silom prilika morala razviti početkom Domovinskog rata. Predstavljeno je i drugo izdanje forenzičkog priručnika "Forenzičke primjene DNA: Interdisciplinarna perspektiva" u uredništvu prof. dr. sc. Dragana Primorca i prof. dr. sc. Mosesa Schanfielda. "Genetska rekonstrukcija prošlosti: Analiza DNA u forenzici i ljudskoj evoluciji", knjiga je autora prof. Henryja A. Erlicha, a bavi se korištenjem DNA analize za razjašnjavanje evolucijskih procesa i rješavanje forenzičkih slučajeva. Vrlo zanimljiva bila je i knjiga "Farmakogenomika u kliničkoj praksi", čiji su urednici Dragan Primorac, Wolfgang Höppner i Lidija Bach-Rojecky, a koja govori o tome kako genetske varijacije među pacijentima mogu utjecati na njihov odgovor na lijekove.

Trinaesta ISABS konferencija obilovala je nizom izuzetno zapaženih izlaganja. Tako je, među ostalim, prof. Manfred Kayser u svom izlaganju pružio pregled posljednjih 20 godina razvoja forenzičke znanosti te je predstavio neke od složenih, no iznimno zanimljivih slučajeva identifikacije pojedinaca na temelju DNA, kao i modele predikcije boje kose i očiju na temelju bioloških biljega. Prof. Doris Taylor naglasila je da svaki drugi Amerikanac boluje od nekog oblika srčane bolesti te je govorila o rješenjima koje regenerativna medicina nudi za bolesti srca, a prof. Nathan LeBrasseur o zdravom starenju, znanstvenoj temi koja je danas vrlo aktualna. Prof. dr. Gordan Lauc, govorio je o personaliziranoj preventivnoj medicini kroz prizmu biomarkera dugovječnosti - glikana. Prof. Guido Kroemer predstavio je najnovije spoznaje o povezanosti hormona stresa i njihovog negativnog utjecaja na imunološki odgovor na pojavu raka te s tim povezane moguće pristupe u liječenju. Prof. Laurence Zitvogel je održala predavanje o povezanosti crijevne mikrobiote, odnosno njenog disbalansa i imunološkog nadzora tumora. Zapaženo je bilo i predavanje Prof. dr. sc. Jung Kyoon Choi o korištenju umjetne inteligencije u imunoterapiji i kreiranju pametnih antitumorskih lijekova visoke specifičnosti te o potencijalu primjene modela baziranih na strojnom učenju za razvoj cjepiva protiv raka. Prof. dr. sc. Zvia Agur, održala predavanje o modelima strojnog učenja koji mogu predvidjeti smrtnost kod pacijenata s COVID-19 te na vrijeme alarmirati o kritičnom stanju pacijenta.

Tijekom sekcije o ulozi gena u zdravlju kroz povijest izlaganje je održao prof. dr. sc. Henry Erlich, znanstvenik u čijem je laboratoriju razvijena lančana reakcija polimerazom (PCR), jedna od osnovnih metoda u molekularnoj biologiji, za koju je dodijeljena Nobelova nagrada. Iako korištena u gotovo svakom laboratoriju koji se bavi analizom DNA, ova metoda široj je javnosti tek nedavno postala poznata i to kao glavna metoda za testiranje infekcije virusom COVID-19.

Prof. dr. sc. Manolis Kellis, vizionar i predvodnik u području primjene umjetne inteligencije u medicini, održao je izuzetno inspirativno predavanje o korištenju umjetne inteligencije u razvoju terapija za razne bolesti. "Zamislite kada biste mogli ušetati u kongresnu dvoranu i točno znati s kime trebate razgovarati. Ili kada bi svaki znanstveni rad imao poveznice za sve relevantne radove na tu temu. Koliko vas je uzbuđeno tom mogućnošću?", pitao je kongresnu publiku. Prof. Kellisu odgovorila je puna dvorana podignutih ruku, što najbolje potvrđuje relevantnost njegovog predavanja.

Jedan od vrhunaca konferencije svakako je bila tradicionalna televizijska emisija Nobel Spirit, u produkciji Hrvatske radiotelevizije, iz pitoresknog ambijenta na Sustipanu. Riječ je o četvrtom po redu Nobel Spiritu, događaju po kojima su ISABS konferencija i Hrvatska prepoznatljive u svijetu znanosti, budući da se radi o jedinstvenoj prilici i životnoj inspiraciji za mlade znanstvenike, ali i najizvrsnije hrvatske srednjoškolce koji znanstvenicima tek namjeravaju postati, kroz mogućnost susreta i izravnog kontakta s vrhunskim svjetskim znanstvenicima, među kojima svakako prednjače Nobelovci. S obzirom na preko 20 godina dugu povijest ISABS-a, među sadašnjim pozvanim predavačima bili su i brojni nekadašnji mladi znanstvenici, koji su svoje izuzetno uspješne karijere započeli upravo na taj način kroz ISABS konferencije.