Prije 50.000 godina Zemljom je lutalo 57 divovskih vrsta životinja, evo tko je kriv za to što ih je danas samo 11

Dugo nakon što su dinosauri nestali Zemlja je vrvjela kolosalnim stvorenjima. Planetom su lutali ogromni ljenjivci, vunasti mamuti, golemi vombati i klokani, uz veličanstvene gigaguske. Između 50.000 i 10.000 godina gotovo 200 tih velikih vrsta je izumrlo, ostavljajući samo svoje masivne kosti i jazbine kao trag. Uzrok njihova nestanka dosad je bio predmet rasprave.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Iranci izabrali novog vrhovnog vođu pa poslali prijetnju koja će razljutiti Trumpa. Izrael: "Uništili smo podzemno nuklearno postrojenje" F-35I Ovaj borbeni zrakoplov ključ je izraelske zračne nadmoći nad Iranom i s razlogom nosi naziv - "Moćni" IVICA MANDIĆ Vojni analitičar o napadu na Iran: "SAD i Izrael već su ostvarili tri cilja, a ovo je najgluplji potez koji su povukli..."

Tijekom razdoblja tog izumiranja Zemlja se zagrijala i završilo je ledeno doba, što ukazuje na klimatske promjene kao potencijalni faktor. Istodobno, ljudi su se širili na nove teritorije i iskorištavali resurse otkrivene povlačenjem leda. To preklapanje dovelo je do rasprava o ulogama klimatskih promjena i ljudske aktivnosti u tim izumiranjima.

Pročitajte i ovo Instinkt za preživljavanje Znanstvenici otkrili kako su ljudi izbjegli izumiranje prije 900.000 godina

Nedavna studija, objavljena u časopisu Cambridge Prisms: Extinction i koja ispituje pad broja megabiljojeda, sugerira da je ljudska aktivnost odigrala znatnu ulogu u njihovu izumiranju. Fosilni zapisi pokazuju da je najmanje 57 vrsta megabiljojeda postojalo prije 50.000 godina; danas ih je preostalo samo 11, uključujući vodenkonje, žirafe, nosoroge i slonove, od kojih su mnogi ugroženi.

Takvo drastično smanjenje vjerojatno nije samo posljedica klimatskih promjena. Veliki i vrlo selektivni gubitak megafaune u posljednjih 50.000 godina jedinstven je u proteklih 66 milijuna godina. Prethodna razdoblja klimatskih promjena nisu dovela do velikih, selektivnih izumiranja, što govori protiv velike uloge klime u izumiranju megafaune, objašnjava Jens-Christian Svenning sa Sveučilišta Aarhus u Danskoj.

Još jedan značajan obrazac koji govori protiv uloge klime jest taj da su nedavna izumiranja megafaune podjednako teško pogodila klimatski stabilna i nestabilna područja, dodaje Svenning.

Pročitajte i ovo Zanimljivo pitanje Prijeti li čovječanstvu doista izumiranje već u idućem stoljeću?

Dosljedan obrazac

Studija razmatra dokaze od izumiranja dinosaura, uključujući lokacije i vrijeme izumiranja, staništa i preferencije hrane, veličinu populacije, dokaze o lovu ljudi, ljudske migracije i klimatske podatke. Dokazi pokazuju da su ljudi koegzistirali i lovili megafaunu.

Rani moderni ljudi bili su učinkoviti lovci čak i na najveće životinjske vrste i očito su imali sposobnost smanjiti populaciju velikih životinja. Te velike životinje bile su i jesu posebno osjetljive na prekomjerno iskorištavanje jer imaju duge gestacijske periode, daju vrlo malo potomaka odjednom i treba im puno godina da postignu spolnu zrelost, kaže Svenning.

Ljudski lov znatno je pridonio tim izumiranjima. Megabiljojedi su uspijevali u različitim klimatskim scenarijima i dobro su se prilagodili toplijim okruženjima. Međutim, nestali su nakon što su ljudi stigli i počeli ih loviti. Taj je obrazac bio dosljedan u cijelom svijetu.

Pročitajte i ovo Stanje je alarmantnije nego što se mislilo Znanstvenici objavili "drastično upozorenje" zbog izumiranja životinja

Posljednji mamuti na otoku Wrangel preživjeli su dulje od populacije na kopnu vjerojatno zbog odsutnosti ljudi. Današnja megafauna također opada zbog ljudskog iskorištavanja, s 98 posto tih ugroženih vrsta u opasnosti.

Naši rezultati naglašavaju potrebu za aktivnim naporima za očuvanje i restauraciju. Ponovnim uvođenjem velikih sisavaca možemo pomoći u ponovnom uspostavljanju ekološke ravnoteže i podržati biološku raznolikost koja se razvila u ekosustavima bogatim megafaunom, poručuje na kraju Svenning.

Izvor: Science Alert