HUP: Važno da se u digitalne procese, uz gospodarstvenike, aktivno uključe sve razine vlasti i građani

  S obzirom na ciljeve očekuje se da nova strategija digitalne Hrvatske 2032. pridonese da Hrvatska do te godine postane zemlja digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća i digitalizirane javne uprave, pri čemu je važno da se u digitalne procese, uz gospodarstvenike, aktivno uključe sve razine vlasti i građani.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Uništena ključna zgrada iranskih vlasti. Izraelska vojska se oglasila nakon novog vala udara Ključni razgovori usred rata Evo koga je Trump zvao da mu pomogne u ratu s Iranom: "Izaći će iz sjene" DRAMA U KUVAJTU VIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom

To je uz ostalo u petak istaknuto na panel raspravi u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) o prijedlogu nove strategiji, koja je u završnom procesu javnog savjetovanja, nakon čega slijedi obrada komentara i usvajanje na Vladi te u Hrvatskom saboru, a kako bi se mogla početi primjenjivati od početka iduće godine.

Pročitajte i ovo Trebat će 7 milijardi kuna Objavljene su ključne odrednice Strategije digitalne Hrvatske 2032.

Nositelj izrade strategije je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD), čiji je državni tajnik Bernard Gršić istaknuo četiri strateška cilja tog dugoročnog dokumenta - digitalno gospodarstvo i javna uprava, dostupnost internetu putem brzih širokopojasnih mreža te razvoj digitalnih vještina kod stanovništva da se zna služiti digitalnim uslugama.

Analize i istraživanja za strategiju pokazale su da bi se ostvarenjem tih ciljeva udjel ICT industrije u BDP-u do 2032. povećao na 13 ili na 15 posto, za razliku od 2019. kada je bio oko 4,5 posto. To znači i povećanje broja te zadržavanje digitalnih profesionalaca u zemlji, naglasio je Gršić.

Dodao je i da je Hrvatska po DESI indeksu digitalizacije u EU trenutno na 24. mjestu od 27 članica te da je cilj stići prosjek EU-a, ali je već i u tom indeksu sada znatno napredovala upravo u segmentu digitalnih vještina, sa 16. na 9. mjesto. To znači i da se oko 60 posto građana mogu time služiti, dok je to u EU prosjek oko 80 posto.

Gršić vjeruje da će digitalnoj Hrvatskoj pridonijeti i brži razvoj e-usluga, kojima se sada putem sustava e-građani služi njih oko 1,3 milijuna.

Weber: Najbolje u ICT-ju i financijama, a problemi s kadrovima i u malim i srednjim poduzećima

Naglasivši da je strategija iznimno važna jer vodi ka digitalizaciji gospodarstava i društva, direktorica HUP-a Irena Weber ocijenila je da se ti procesi najbrže provode u ICT sektoru, kojemu je to i posao, te u financijskom, dok je većim problemom označila nedostatak kadrova te primjenu digitalnih procesa u malim i srednjim poduzećima.

Tu će trebati pomoći, poručila je Weber.

Na panelu je predstavljena i nova stranica Nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta, kojom, s ciljem povećanja broja digitalnih profesionalca, koordinira HUP, a za što postoje i dvije mjere Ministarstva rada.

Jedna je nova mjera koja se financira iz NPOO-a u smislu vaučera od 10.000 kuna po osobi za stjecanje digitalnih vještina do 2032. To za sada obuhvaća 30 tisuća osoba, za koje nam se već prijavilo njih 5500, a u planu je i širenje te mjere, i to je doprinos ciljevima strategije. Druga je aktivna politika zapošljavanja i za digitalne vještine, za što ukupno imamo milijardu kuna godišnje, a cilj svega je da se broj digitalnih profesionalaca u ukupnom broju zaposlenih poveća s 3,5 na oko 7 posto do 2032. godine, naglasio je državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš.

Pročitajte i ovo Dugoročni razvoj Krenuo razvoj Strategije digitalne Hrvatske: Kako će se razvijati digitalizacija zemlje do 2030.?

Porezna i parafiskalna rasterećenja uvjet za ostvarenje ciljeva

Siniša Đuranović i Hrvoje Balen iz ICT udruge HUP-a ocijenili su, pak, da je za ostvarenje ciljeva strategije važno porezno i parafiskalno rasterećenje odnosno smanjenje nameta poduzetnicima kako bi više mogli investirati i plaćati zaposlene. To je, po njima, važno i za zadržavanje stručnjaka u Hrvatskoj, ali i za jače korištenje optičkih priključaka, što je, po ocjeni Đuranovića, sada nedovoljno, a to pokazuje i indeks DESI.

Uz to, smatra da treba olakšati i uvjete gradnje mreža i baznih stanica, posebice u smislu prostornih planova, koji su, posebice primjerice u Istri, vrlo restriktivni, kao i da treba osigurati bespovratna sredstva za gradnju brzih mreža u manje razvijenim područjima zemlje.