Kako probiti komunikacijski kod mladih? Leži li budućnost društvenih mreža u stvaranju pozitivnog okruženja? I može li se spasiti novinarstvo u doba AI-a? Ovo su samo neka od pitanja o kojima se raspravljalo na konferenciji 13. izdanja SoMo Borca powered by Aleph, najvažnijeg događaja godine za sve koji dolaze iz svijeta digitala.
Više od 700 ljudi okupilo se u Mozaik centru kako bi slušalo o budućnosti medijskog i digitalnog svijeta od vodećih domaćih i međunarodnoj stručnjaka iz industrije. Treću cjelodnevnu SoMo Borac konferenciju otvorili su Ružica Vrdoljak Ličina, izvršna direktorica nagrade SoMo Borac, i Ozren Kronja, izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI). Okupljenima su se na početku obratili i Ivanka Mabić Gagić, izvršna direktorica hrvatske podružnice tvrtke Httpool by Aleph, te Maja Blumenšajn, direktorica odjela novih medija Nove TV i predsjednica HUDI-ja.
Uslijedila su tri bloka predavanja s čak 22 predavača, među kojima se posebno izdvojila Lena K. Samuelsson, bivša glavna urednica i CEO švedskog Aftonbladeta, najvećeg digitalnog medija u nordijskim zemljama. U svom je predavanju navela kako se novinarstvo nalazi na prekretnici, jer je u ovom trenutku broj AI pretplata premašio broj pretplatnika novina u SAD-u. Kako je objasnila, najveći izazov je privući pažnju mladih koji su postali “news outsidersi” – konzumiraju sadržaj, ali ne putem medija.
Mediji moraju prestati raditi online verzije novina i početi razmišljati kako priču ispričati na inovativan način koji će biti blizak publici. Prvi korak prema tome je ukidanje ‘uredničke aristokracije’ – sadržaj ne smije biti odluka nekolicine ljudi u staklenom uredu, već rezultat zajedničkog rada različitih odjela koji zajedno otkrivaju što publika doista želi, istaknula je Samuelsson.
O probijanju komunikacijskog koda mladih pričali su i Ivan Lovreček te Bruno Mustić, producenti megauspješne domaće serije SRAM (CGM Films). Oni su u svom predavanju otkrili kako doprijeti do mlađe publike koja živi na društvenim mrežama i brzo prepoznaje neautentičnost. Kako su naveli, iza uspjeha serije SRAM stoje: istraživanje publike, prilagodba scenarija govoru i jeziku mladih, casting, glazba i društvene mreže. Rezultati govore sami za sebe – u godinu dana su od nikakve prisutnosti došli do više od 200 milijuna pregleda na svim društvenim platformama, s time da su doprijeli i do publike iz SAD-a, Zapadne Europe, a u Brazilu su čak bili i trendingu na Twitteru.
Uspjeh na društvenim mrežama bila je tema i kod Pave Eleza, jednog od najpoznatijih kreatora digitalnog sadržaja na našim prostorima. On je u svom izlaganju iznio pet odluka koje su njemu napravile razliku u profesionalnom životu i dovele ga do kreatora s kojim brendovi žele surađivati, iako se u svom radu ne prilagođava diktatima algoritma TikToka i Instagrama.
Novi pogled na društvene medije ponudio je Eoin Carrigan, Lead Industry Manager u Pinterestu. Kako je naveo u svom predavanju, Pinterest oblikuje novi način pretraživanja koji se sve više temelji na vizualnom inputu i generativnoj umjetnoj inteligenciji, omogućujući korisnicima da pronađu ono što žele i prije nego što znaju kako to opisati.
Vizualno pretraživanje postaje most između slike, ideje i kupnje, stvarajući iskustvo otkrivanja umjesto pukog pretraživanja riječima, kazao je Carrigan te dodao da je ujedno ključna snaga Pinteresta u održavanju pozitivnog i zdravog okruženja gdje korisnici dolaze po inspiraciju, a ne doomscrollanje.
Svoja viđenja uspjeha na tržištu ponudili su i govornici iz Fonoe i Parre. Antonio Krističević, voditelj inženjeringa u tvrtki Fonoa, platformi za automatizaciju poreza koju koriste tvrtke kao što su Uber, Bolt i Booking, u svom je predavanju istaknuo važnost promjene kulture, a ne samo alata, prilikom uvođenja umjetne inteligencije. Kako je objasnio, oni u Fonoi su na vlastitom primjeru uvidjeli da uspješna AI integracija zahtijeva izgradnju povjerenja i spremnost na eksperimentiranje, posebno u industrijama koje su tradicionalno oprezne poput porezne.
Ivan Roje, CEO startupa Parra, platforme koja omogućuje izdavanje i slanje računa u skladu s novim zakonskim obvezama Fiskalizacije 2.0., objasnio je kako se istaknuti na tržištu koje odjednom procvjeta i privuče puno igrača. Naime, od početka iduće godine više od 170.000 tvrtki u Hrvatskoj mora digitalizirati proces izdavanja računa, što je promjena koja je potaknula brojne firme da razviju rješenje upravo za taj problem. Roje je istaknuo kako su u Parri tome pristupili drugačije od konkurencije - umjesto zarade oni su odlučili razviti platformu koja će maksimalno olakšati taj proces prilagodbe hrvatskim kompanijama.
-
Sumnja se na terorizamVIDEO Napad na tvornicu u srednjoj Europi: "Pogodili smo epicentar izraelske industrije"
-
NOGOMETNI SPEKTAKLBRAZIL – HRVATSKA Evo kad počinje prijenos utakmice koja se ne propušta
-
Pregovori na čekanjuPutin iznio prijedlog: "Prestat ću pomagati Iranu uz jedan uvjet." Washington mu odgovorio
