Analiza pokazala pravo stanje: Gotovo polovica Zagreba mogla bi jednostavno - otklizati

Potres u Zagrebu i brojne jake kiše pokrenule su cijeli niz klizišta. Neka su već bila dobro poznata i sanirana nekoliko puta. Druga su bila nova. No koliko je zapravo Zagreb (pogotovo njegov sjeverni dio) rizično područje kad su klizišta u pitanju?

tri vijesti o kojima se priča u tijeku Rat na Bliskom istoku Šest zemalja pristalo pomoći Trumpu u Hormuzu, Iran zaprijetio: "Iskoristili smo djelić naše moći" Vremenska prognoza Pravo nevrijeme tek nas čeka, meteorolog najavio: "Bit će sve nestabilnije" Stigao odgovor policije Maskirana žena hoda Zagrebom s nožem u ruci: "Ovo je strašno, nije mi uopće svejedno"

Upravo je to pokušao otkriti projekt PRI-MJER, u kojim su istraživane i razvijene osnove za razvoj strateškog pristupa upravljanju opasnostima i rizicima od klizišta. Kako je istaknuto na predstavljanju rezultata projekta, dosad u Republici Hrvatskoj nije bilo definirano s kojim je podacima i informacijama o klizištima potrebno raspolagati na razini županija, gradova i općina da bi se umanjila opasnost, a time i posljedice, odnosno štete od klizišta koje sve češće prijete kao posljedica klimatskih promjena. Projekt PRI-MJER jedan je od 25 projekata financiranih iz Sheme za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama, koja je omogućila razvoj alata za mjere prilagodbe i ublažavanja klimatskim promjenama.

Za Grad Zagreb izrađena je Karta zoniranja podložnosti na klizanje Grada Zagreba na temelju koje je sada poznato da na oko maksimalno 48 posto područja Grada mogu nastati klizišta s obzirom na prirodne preduvjete, a Karta također ukazuje na to i gdje se nalaze ta područja. Također sad je poznato da je 38 posto građevinskog područja smješteno u zonama podložnim na klizanje.

Pročitajte i ovo borba s poplavama FOTOGALERIJA Dramatično i na sjeveru Hrvatske: "Poplavljene kuće, izlijevanje vode preko cesta, odroni, klizišta… Strašno!"

Te su informacije važne za prostorno planiranje i sustav civilne zaštite, odnosno za naselja grada Zagreba i gradske četvrti, koji sada znaju za koja područja trebaju izraditi detaljnije karte evidencija postojećih klizišta i detaljne karte zona u kojima mogu nastati klizišta.

U Projektu su izrađene detaljnije karte klizišta za 20 kvadratnih kilometara područja grada Zagreba. Prema detaljnijim kartama sada se pouzdano zna gdje su klizišta koja treba uzeti u obzir pri gradnji i zahvatima u prostoru, gdje su klizišta koja ugrožavaju ceste, zgrade i dr. Budući da se na tih 20 km² zna gdje su i sva mala i srednje velika klizišta i što ugrožavaju, ovime je omogućeno definiranje prioriteta za sanacije i niz drugih mjera.

Istraživači projekta PRI-MJER uručili su baze podataka o klizištima i podložnosti na klizanje Gradu Zagrebu, a u planu je i publikacija projekta Smjernice za primjenu karata klizišta u Republici Hrvatskoj i Atlas karata klizišta projekta PRI-MJER.

Za rizično klizište Kostanjek u gradu Zagrebu, u okviru projekta PRI-MJER, istraživači s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci izradili su Sustav za rano upozoravanje na klizišta (SRUK) koji prikazuje podatke kontinuiranog praćenja klizišta senzorima postavljenim na samom klizištu (iz Opservatorija za praćenje klizišta Kostanjek u Gradu Zagrebu), a također daje informacije o stupnju upozorenja na opasna ubrzana gibanja klizišta koja mogu ugroziti stanovnike tog područja.

SRUK je izrađen kao prototip sustava za upozoravanje na sva klizišta koja su opremljena odgovarajućom opremom za praćenje, a koji je nužan upravama lokalne razine jer daju rješenja za odgovorno upravljanje rizikom od nesreća uzrokovanih pokretanjem klizišta time što pravovremeno daje informacije potrebne za evakuaciju ljudi na temelju kojih je potrebno donositi odluke i mjere za civilnu zaštitu.

Prvi put u Republici Hrvatskoj razvijena je metodologija (know-how) za učinkovitu te vremenski i financijski racionalnu izradu karata klizišta za Republiku Hrvatsku, Grad Zagreb, županije, gradove i općine, što je izazov stručnjacima inženjerskogeološke struke već više od 60 godina. Ovaj uspjeh temelji se na više od 100 godina iskustva u istraživanju klizišta, koliko je približno ukupno radno iskustvo svih znanstvenika i istraživača na Projektu. Između ostaloga, razvoj novih rješenja temeljen je i na znanstvenim istraživanjima provedenim u okviru izrade doktorskih disertacija. Nakon projekta PRI-MJER postavljeni su strateški važni ciljevi za uspostavljanje sustava izrade karata klizišta u Republici Hrvatskoj, istaknuli su članovi projektnog tima. 

Vjeruju da će ove Smjernice poslužiti za ostvarenje tog strateškog cilja, kao i za praktičnu primjenu za iznalaženje kvalitetnih pojedinačnih rješenja, a kojima će se unaprijediti ublažavanje opasnosti i rizika od klizišta na svim razinama u Republici Hrvatskoj.

Važno je zajednički doprinijeti uspostavljanju sustavnosti u prikupljanju podataka i informacija za odgovorno upravljanje prostorom i rizicima od klizišta, što je dugoročno višestruko korisno. Karte klizišta projekta PRI-MJER kartografski su alati koji omogućavaju razvoj mjera prilagodbe klimatskim promjenama i održivi razvoj, zaključili su na kraju prezentacije.