Da pušenje oštećuje DNK znalo se i dosad, no znanstvenici s Harvard Medical School utvrdili su da neka oštećenja ostaju vidljiva i nakon 30 godina.
Istraživanjem, koje je obuhvatilo 16 tisuća ljudi, utvrđeno je da većina oštećenja gena, nastalih kao posljedice dugogodišnjeg pušenja, nestaje pet godina nakon prestanka. Neka, međutim, ostaju zauvijek.
„Studija je pronašla uvjerljive dokaze da pušenje ima dugotrajan učinak na naš molekularni sustav, koji može trajati i više od 30 godina“, kaže Roby Joehanes s Harvard Medical School.
Genetska oštećenja uzrokuju srčana oboljenja i karcinom, no tek su neka nasljedna, dok većinu uzrokuje svakodnevni život, a pušenje se smatra najvećim krivcem.
Joehanes ipak ohrabruje da se većina DNK pet godina od prestanka pušenja vraća na razine ljudi koji nikad nisu pušili, odnosno da se tijelo samo pokušava izliječiti od štetnog utjecaja pušenja, objavio je NBC News.
Pušenje je najveći uzrok bolesti koje se mogu prevenirati u Americi. Godišnje ubija više od 480 tisuća Amerikanaca, dok u svijetu odnosi oko šest milijuna života. I dok Amerika bilježi sve manje pušača (svega 15 posto odraslih i 11 posto srednjoškolaca puši), u Hrvatskoj su te brojke poraznije. Prema posljednjem Europskom istraživanju o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga (ESPAD), čak 33 posto Hrvata mlađih od 16 godina redovno puši.
