Aleksandar Vučić je na prijemu koji priređuje Stalna misija Srbije pri UN-u za stalne predstavnike država članica UN-a, ocijenio da će usvajanje rezolucije o Srebrenici produbiti jaz i dovesti do novih napetosti na zapadnom Balkanu i pozvao članice svjetske organizacije da glasaju protiv.
eksploziv kod plinovoda
Sve je bilo namješteno? Mađarski stručnjaci tjednima upozoravali na "insceniranu operaciju" uoči presudnih izbora
planiraju vojnu zaštitu
Ministar optužio ovu državu za podmetanje eksploziva: "Bilo ga je dovoljno da plinovod dignu u zrak"
Josip Štimac
Stručnjak o dramatičnoj potrazi za pilotom: "To je vrlo frustrirajuća situacija, no jedna stvar mu daje motivaciju"
"Ne samo da ova rezolucija neće dovesti do mira i neće izliječiti rane iz prošlosti, ona će produbiti jaz između nacija i dovesti do novih tenzija na zapadnom Balkanu. Zbog toga mi tražimo da se ova rezolucija povuče, a ako ne bude tako pozivamo da članice glasaju protiv", rekao je Vučić.
Naveo je da je proces pripreme nacrta rezolucije trajao šest mjeseci u tajnosti, o čemu nitko u Srbiji nije informiran.
Pročitajte i ovo
Iznad 6,0 prema Richteru
Nema mira: Niz snažnih potresa i podrhtavanja pogodilo Tajvan
Pročitajte i ovo
Odbio se zaustaviti
Optužen Moldavac koji je divljao po Zagrebu u kombiju punom migranata
Vučić je dodao da je rezolucija pripremana i uz potpuno ignoriranje Srba u BiH, institucija te zemlje, njezinog ustava i zakona, te da je podijelila narode u toj zemlji, uz protivljenje legitimnih predstavnika Srba i ignoriranja institucija, zakona i Ustava BiH.
Vučić je naglasio da Srbija dosljedno osuđuje strašne zločine u Srebrenici te da su to uradila i dvojica predsjednika Srbije - ranije Boris Tadić i on, podsjetivši Srebrenicu i odajući počast žrtvama, dok je je 2010. Skupština Srbije usvojila deklaraciju kojom je osudila zločin u Srebrenici. Vučić drži da je nacrt rezolucije usmjeren ka odgovornosti samo jedne strane.
Sjedinjene Države poručile su Srbiji u subotu, u povodu prijedloga rezolucije o genocidu u Srebrenici čije se usvajanje očekuje u UN-u, da je "neophodno suočavanje s istinom", u čemu će Washington partnerski pomoći Beogradu.
Delegacija Europske unije u Sarajevu prije dva dana je objavila da odlučno odbacuje pokušaje nijekanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995. i traži od političara u BiH da to prestanu činiti.
Reagirajući na postupke političara i vlasti u Republici Srpskoj koji su ovog tjedna pojačali kampanju čiji je cilj osporiti genocid u Srebrenici, kao i brojku od preko osam tisuća bošnjačkih žrtava koje su 1995. ubili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba, Delegacija EU je istaknula kako osuđuje ponovljeno nijekanje činjenica o srebreničkom genocidu.
Pročitajte i ovo
Proljeće na pauzi
VIDEO Nevrijeme pogodilo Istru, grom zapalio kuću. U Gorskom kotaru pao snijeg
EU je upozorila kako genocid počinjen u srpnju 1995. u Srebrenici nije stvar nečije osobne prosudbe i stajališta, već da je "riječ o povijesnoj činjenici utvrđenoj u sudskim procesima pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju 2004. i Međunarodnim sudom pravde 2007.
Vučić je prethodno na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, posvećenoj šestomjesečnom izvješću misije UNMIK-a o Kosovu, rekao da se nastavlja progon i etničko čišćenje Srba.
Pročitajte i ovo
Dojava škole
Dječak prijetio učenicima u školi: Policija mu u kući pronašla oružje
Kosovska predsjednica Vjosa Osmani pozvala je međunarodne dužnosnike u posjet Kosovu da bi utvrdili tko govori istinu, a za tvrdnje Srbije o navodnom progonu Srba rekla da su "lažne, neutemeljene i politički motivirane".
Šefica misije UNMIK-a Caroline Ziadeh konstatirala je prethodno u svom izvješću da su u 2023. napravljeni mnogi "koraci unazad u uspostavljanju povjerenja između etničkih zajednica" i sugerirala da treba smiriti zapaljivu retoriku u oba smjera. Istaknula je da je neophodna temeljna istraga činjenica u vezi s incidentom u selu Banjska na sjeveru Kosova 24. rujna, kad je u sukobu paravojne postrojbe kosovskih Srba i kosovske policije ubijen jedan policajac i trojica Srba.
Vučić je rekao da će Beograd „obaviti posao“ vezan uz istragu o oružanom sukobu u Banjskoj.