Izvješće UNHCR-a pokazalo je da je krajem 2021. godine, bilo 89,3 milijuna ljudi prisilno raseljeno diljem svijeta zbog progona, konflikta, zlostavljanja i nasilja. Od tada, dodano su raseljeni milijuni Ukrajinaca, a porast cijena povezan s blokadom izvoza žitarica, potaknut će još migracija drugdje.
"Ukoliko imate prehrambenu krizu povrh svega što sam opisao, a to su rat, ljudska prava, klima, to će samo ubrzati trendove opisane u ovom izvješću", rekao je šef UNHCR-a Fillipo Grandi novinarima opisujući brojke kao "zapanjujuće".
"Jasno je da će utjecaj, ako ovo ne bude razriješeno ubrzo, biti poprilično razarajuć", dodao je. Već sada, više je raseljenih osoba zbog poskupljenja i nasilnih pobuna u saharskoj regiji.
Općenito, broj raseljenih osoba povećava se svake godine, a sada je više od dva puta veći nego 2012. godine kada je bio 42,7 milijuna.
Grandi je kritizirao i ono što je nazvao "monopolom" resursa koji su na raspolaganju Ukrajini dok se drugi programi pomoći za izbjeglice financiraju nedovoljno.
"Ukrajina nam ne bi trebala učiniti da zaboravimo na druge krize", rekao je spominjujući dvogodišnji konflikt u Eitopiji i sušu u afričkom rogu.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Dodao je kako je odgovor Europske unije na izbjegličku krizu "nejednak". Usporedio je prepirke između država članica oko prihvata malih grupa izbjeglica koje su prelazile Sredozemlje brodovima sa velikodušnošću koje su zemlje EU-a pokazale ukrajinskim izbjeglicama nakon ruske invazije u veljači.
"To dakako dokazuje važan zaključak: odgovor na pritiske izbjeglica, na dolaske očajnih ljudi na obale ili granice bogatih država, nije neizvediv", poručio je.
Izvješće UNHCR-a pokazuje i da su zemlje s niskim i srednjim prihodom prihvatile 83 posto svih izbjeglica u svijetu na kraju 2021. godine.
