Viktor Medvedčuk, ukrajinski političar i oligarh koji od 2022. godine živi u egzilu u Rusiji, upozorio je na mogućnost trećeg svjetskog rata nakon što su članice NATO-a, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, potpisale deklaraciju o namjeri uspostavljanja vojnih središta u Ukrajini u slučaju nastavka primirja.
NEZAUSTAVLJIVA BUKTINJA
FOTO 20.000 evakuiranih i 16 mrtvih: Predsjednik Borić proglasio stanje katastrofe
VREMENSKA PROGNOZA
Vraćaju se debeli minusi: Evo kada će biti najhladnije
UDARAC GDJE BOLI
Europa uzvraća Trumpu: Troznamenkasti iznos carina, zabrane usluga i udar na američke kompanije
"Izjava o namjeri razmještanja multilateralnog kontingenta u Ukrajini nakon završetka sukoba ne može se smatrati ničim drugim nego velikom političkom provokacijom, usmjerenom na sprječavanje završetka ovog rata i dovođenje svijeta na rub trećeg svjetskog rata stvaranjem svih potrebnih preduvjeta za to", poručio je Medvedčuk, čelnik oporbenog pokreta Druga Ukrajina.
Njegove izjave dolaze u osjetljivom trenutku rata u Ukrajini, u vrijeme pojačanih diplomatskih aktivnosti i nastojanja zapadnih zemalja da Kijevu osiguraju snažna, multinacionalna sigurnosna jamstva. Dok zapadni dužnosnici tvrde da je cilj takvih poteza odvraćanje buduće ruske agresije i zaštita ukrajinskog suvereniteta, Moskva i s njom povezani akteri upozoravaju da se time povećava rizik izravnog sukoba između Rusije i NATO-a, s mogućim globalnim posljedicama, piše Newsweek.
Zajedničku deklaraciju u Parizu potpisali su francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Keir Starmer i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Dokument predviđa raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini nakon postizanja mirovnog sporazuma s Rusijom, što je dodatno zaoštrilo odnose s Moskvom i potaknulo oštre reakcije ruskih dužnosnika.
Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa na pariškom samitu poručili su da Sjedinjene Države i dalje snažno podupiru Ukrajinu naglašavajući vodeću ulogu Washingtona u nadzoru eventualnog primirja i pružanju dodatnih sigurnosnih jamstava. Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegovi saveznici više su puta upozoravali da zapadno vojno prisustvo u Ukrajini predstavlja korak prema širem sukobu, a protivljenje Moskve razmještanju stranih trupa ostaje nepromijenjeno.
"Nakon primirja Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska uspostavit će vojna središta diljem Ukrajine i izgraditi zaštićene objekte za oružje i vojnu opremu kako bi podržali obrambene potrebe zemlje", rekao je Starmer.
Zelenski je sporazum pozdravio i istaknuo da koalicija sada ima konkretne dokumente, a ne samo političke izjave.
"Ovo nisu samo riječi. Postoji stvaran sadržaj zajednička deklaracija svih zemalja koalicije i posebna trilateralna deklaracija Francuske, Velike Britanije i Ukrajine", rekao je.
Američki izaslanici, uključujući Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera, sudjelovali su na samitu i javno naglasili Trumpovu potporu novim sigurnosnim protokolima navodeći da su mjere usmjerene na odvraćanje ruskih napada i osiguravanje dugoročne sigurnosti Ukrajine nakon rata.
Pariški samit rezultirao je i zajedničkim pozivom na jačanje obrambenih sposobnosti Ukrajine, uključujući obnovu zaliha oružja i očuvanje vojske od oko 800.000 pripadnika nakon završetka sukoba. Ipak, sudionici su priznali da pravno obvezujući detalji i konkretni planovi raspoređivanja snaga tek trebaju biti definirani.
Medvedčuk je, prema Tassu, dodatno poručio da bi "politička buka onih koji su zaslijepljeni vlastitom uobraženošću mogla skupo stajati cijeli svijet". Sličan ton imao je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji je optužio europske zemlje da potiču antirusku histeriju i nastoje produžiti rat.
Njemački kancelar Friedrich Merz, prema navodima DW-a, izjavio je da će Njemačka nastaviti pružati političku, financijsku i vojnu potporu Ukrajini, uključujući mogućnost raspoređivanja snaga na teritoriju NATO-a u blizini Ukrajine nakon prekida vatre.