Prema istom izvoru, oko 30 pobunjenika je teškim naoružanjem napalo ukrajinsku ophodnju koja se u oklopnim vozilima približavala mostu. Donjeck je jedna od dvije istočnoukrajinske regije koje su proglasile neovisnost od Ukrajine nakon referenduma koje su odbacili Kijev, SAd i EU.
Pokušaj atentata na vođu separatista
Pročitajte i ovo
U gradu Luhansku je, prema riječima separatista, izvršen pokušaj atentata na vođu proruskih pobunjenika. Samoproglašeni guverner Valerij Bolotov je teže ranjen, no život mu nije u opasnosti, priopćio je ured za medije tzv. Narodne Republike Luhansk. "Nepoznate osobe su iz automatskog oružja pucale u automobil u kojemu je bio Valerij Bolotov. Izgubio je puno krvi ali nije u životnoj opasnosti", rekao je novinarima glasnogovornik Vasil Nikitin čije riječi prenosi BBC.
Ranije je guverner regije Donjeck, kojeg je imenovao Kijev, referendume separatista u Donjecku i Luhansku opisao kao "ankete javnog mišljenja". Serhij Taruta je kazao da Ukrajina planira nacionalni referendum o prijenosu više ovlasti regijama kako bi imale veću ulogu u odlučivanju, ali bi ostale unutar Ukrajine. Istaknuo je da samoproglašene narodne republike ne postoje niti pravno niti politički te da regija Donjeck ne bi mogla gospodarski opstati kao zaseban teritorij.
U međuvremenu je jedan od vođa separatista pozvao Rusiju da regiju Donjeck "uključi" u svoj teritorij. Naoružani pobunjenici i dalje kontroliraju mnoge vladine institucije u istočnoj Ukrajini.
EU: 'Još nije kasno...'
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso rekao je u utorak da "još nije kasno" da Rusija počne "konstruktivno djelovati" u ukrajinskoj krizi, pozivajući ju da se ponaša kao "odgovoran sudionik".
"Naša poruka Rusiji je da djeluje kao odgovoran sudionik naše zajednice naroda", rekao je Barroso na tiskovnoj konferenciji u društvu ukrajinskog premijera Arsenija Jacenjuka, nakon susreta Europske komisije i ukrajinske vlade, što je presedan za neku zemlju nečlanicu EU-a.
U okviru programa pomoći Ukrajini vrijednog 11 milijarda eura najavljenog početkom ožujka, potpisana su dva ugovora: o izdvajanju iz proračuna pomoći od milijardu eura i o programu "potpore učvršćenju države" vrijednom 355 milijuna eura.
Jacenjuk zaprijetio Rusiji sudskom tužbom
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk zaprijetio je u utorak Rusiji sudskom tužbom ako ne smanji cijenu plina i optužio ju je da je pripojenjem Krima ukrala Ukrajini plin. "Poslali smo Gazpromu službenu obavijest pred podizanje tužbe tražeći od Rusije da brzo izmijeni ugovor (o cijeni plina) koji se mora temeljiti na tržišnim uvjetima. Ako Rusija to odbije, tužit ćemo ju arbitražnom sudu u Stockholmu", rekao je Jacenjuk na tiskovnoj konferenciji nakon susreta s Europskom komisijom u Bruxellesu.
Nakon svrgavanja predsjednika Viktora Janukoviča i dolaska na vlast novih proeuropskih vlasti, Rusija je ukinula popust na cijenu plina koji je bila odobrila Ukrajini. Cijena ruskog plina za Ukrajinu sada je među najvišima u Europi. Ruska tvrtka Gazprom zatražila je u utorak od ukrajinske državne tvrtke Naftogaza da unaprijed plati 1,66 milijarda dolara za plin koji će joj isporučiti u lipnju. Napominje da se iznos "neplaćenih računa" popeo na 3,505 milijarda dolara.
Gazprom je u ponedjeljak upozorio da će 3. lipnja obustaviti dopremu plina Ukrajini ako Kijev dotad ne plati račun za taj mjesec.
Moskva je ustvrdila u utorak da nove sankcije Europske unije neće pridonijeti smirivanju krize u Ukrajini i pozvala Zapad da uvjeri Kijev da održi razgovore o budućem ustroju zemlje prije predsjedničkih izbora predviđenih za 25. svibnja.
Ministri vanjskih poslova Europske unije odlučili su ponedjeljak na sastanku u Bruxellesu proširiti sankcije zbog ruskih akcija u Ukrajini, dodavši dvije krimske tvrtke i 13 ruskih i proruskih ukrajinskih dužnosnika na EU-ov popis onih koji su pod sankcijama.
Čelnici EU-a su na izvanrednom summitu početkom ožujka kao odgovor na rusko destabiliziranje Ukrajine pripremili pristup u tri faze. Prva je bila prekid ugovora o novom viznom režimu, sada se provodi druga faza koja obuhvaća zabranu putovanja i zamrzavanje imovine dužnosnicima koji imaju ulogu u ukrajinskoj krizi, a treća je uvođenje ekonomskih sankcija.
Sada je u tijeku druga faza i ministri zemalja članica već su nekoliko navrata proširivali popis osoba pod sankcijama. Pokretanje treće faze zasad nije aktualno, a u EU smatraju da bi rusko ponašanje tijekom predsjedničkih izbora u Ukrajini 25. svibnja moglo biti ključni test za to. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
