Ubojstva u Dallasu gdje je crni vojni veteran ubijao bijele policajce u osvetničkom odgovoru na brutalnost snaga reda prema afroamerikancima odražava rast ekstremizma i netrpeljivosti u Americi, ocjenjuju stručnjaci te ističu da su društvene mreže i videosnimke promijenile percepciju održavanja reda.
Rasne napetosti, zasićenost političkim elitama, gospodarske nejednakosti, sve to potiče polarizaciju u Sjedinjenim Državama, ocjenjuje Southern Poverty Law Centers (SPLC) koji prati rasističke i ekstremističke pokrete u SAD-u.
Vezani članci
SPLC nadzire skupine „crnih separatista“ koje se protive „integraciji i međurasnim brakovima i žele zasebne institucije, čak zasebnu zemlju za američke crnce“.
Te su organizacije „općenito malene, ali su vrlo antisemitski, antibjelački i antihomoseksualno nastrojene“, kaže Mark Potok, stručnjak koji piše o jačanju tih skupina.
Ti se pokreti izrazito razlikuju od pokreta Životi crnaca su važni (Black Lives Matter), koji se pojavio prije dvije godine kao odgovor na ubojstva nekoliko nenaoružanih afroamerikanaca koje su ubili bijeli policajci.
Pokret Životi crnaca su važni odmah se distancirao od ubojstava u Dallasu gdje je u petak crni vojni veteran Micah Johnson ubio petoricu policajaca kako bi osvetio smrt dvojice crnaca poginulih od policijske ruke te je objavio, prije nego što su ga ubili, da je planirao ubiti ih još.
„Učiniti (naš pokret) odgovornim za akcije samo jedne osobe opasno je i neodgovorno“, ustvrdio je pokret Životi crnaca su važni.
Na Facebooku je Johnson pratio skupine kao što su New Black Panther Party, (Nova stranka Crnih pantera), zatim Nation od Islam (Islamska nacija) te Black Riders Liberation (Pokret crnih jahača za oslobođenje), koje sve redom zagovaraju nasilje, ističe SPLC.
Nova stranka Crnih pantera optužuje židove da stoje iza napada 11. rujna i tvrdi da bijelci pripremaju genocid cjelokupnog nebjelačkog stanovništva, a Islamska nacija poznata je također po antisemitizmu i mržnji prema bijelcima.
U SAD-u raste broj raznorodnih ekstremističkih skupina i milicija od onih koje propovijedaju nadmoć bijele rase, preko radikalnih islamista do neonacista, kaže SPLC. Njihov broj narastao je za 14 posto od 2014., odnosno sa 784 na 892 u 2015. Broj se udvostručio u odnosu na 1999. kada je bilo 475 takvih ekstremističkih skupina u SAD-u.
Najbrojniji su bjelački pokret Ku Klux Klan te separatističke crnačke skupine i zajedno čine između 21 i 20 posto svih skupina koje zagovaraju mržnju.
Broj skupina povezanih s KKK narastao je sa 72 u 2014. na 190 u 2105., a broj separatističkih crnih skupina narastao je sa 113 na 180 u 2015., godini kada su bijeli policajci počinili više brutalnosti te izazvali masovne prosvjede diljem Amerike i nemire.
Američki predsjednik Barack Obama upozorio je da Amerika ima problem rasnih razlika.
U aktualnoj predsjedničkoj kampanji republikanski kandidat Donald Trump stvara „ozračje ekstremizma“ svojim protuimigrantskim i rasističkim govorima, navodi Scot Simpson, glasnogovornik Konferencije za građanska i ljudska prava.
„Kada govor mržnje postane dominantan, on dopušta ljudima da izraze svoja ekstremistička stajališta koja bez inače ne bi izrazili. I (taj govor) mržnje dopušta ljudima da ciljaju pojedine skupine", kaže Simpson.
Snaga videosnimke i društvenih mreža
Obama je upozorio da prošlotjedna ubojstva dvojice crnaca u Minnesoti i Louisiani nisu izolirani slučajevi već upozoravaju na "širi problem američkog pravosudnog sustava“. A taj je problem postao vidljiv zahvaljujući videosnimkama i društvenim mrežama koje odmah nakon ubojstva crnog muškarca ili žene hicima ispaljenima iz policijskog vatrenog oružja budu postavljene na internetu, postanu dostupne svima i potiču optužbe i predrasude o brutalnosti američke policije.
"To što se naziva brutalnošću ili lošim ponašanjem policije stvar je interpretacije i do nedavna o tome su odlučivale policijske službe“, navodi Christopher Schneider, profesor sociologije na Sveučilištu Brandon u Kanadi.
"No sada se videosnimke postavljaju na društvene mreže odmah nakon incidenta i o tim brutalnostima mogu suditi svi“, ističe Schenider, autor knjige „Održavanje reda i društvene mreže“.
"Videosnimke su pojačale savjest ljudi“, rekao je i predsjednik Barack Obama.
Videosnimke „građana novinara“ relativna su novost, a prva iz 1991. prikazuje kako vozača taksija Rodneya Kinga premlaćuje policija, što je izazvalo napetosti u Los Angelesu.
"Građani novinari privukli su pozornost medija na Arapsko proljeće primjerice, a sada sudjeluju u raspravi o rasnim nejednakostima i policijskom postupanju u SAD-u", kaže David Uberti, suradnik u časopisu Columbia Journalism.
Snimke se danas vrlo brzo šire zahvaljujući pametnim telefonima, Facebooku ili Twitteru i vode prema povijesnoj promjeni načina na koji policija održava red.
Manjine koje su uobičajeno marginalizirane imaju pravo izraziti se na društvenim mrežama i prisiljavaju policijske službe da potpuno promijene strategiju, kaže Schenider.
Prema studiji kriminologa Michaela Whitea sa Sveučilišta u Arizoni, pritužbe na policijsku brutalnost pale su otkako policajci nose minikamere koje snimaju njihove ophodnje. No te minikamere i videosnimke ograničuju privatnost, tvrde branitelji individualnih sloboda.
David Klinger, kriminolog sa Sveučilišta Missouri u St. Louisu, drži da minikamere ne pomažu puno jer "daju dvodimenzionalnu snimku događaja koji se odvija u tri dimenzije".
Ni Wade Henderson iz Konferencije za građanska i ljudska prava ne smatra da su kamere dobro rješenje jer „kamere su daleko od ljudi koji njima rukuju. One služe za snimanje pripadnika crne zajednice, a ne za snimanje policajaca“.
Antonio Ginatta iz organizacije za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch smatra da je "snaga videosnimke koja pokazuje nasilje neoboriva" te zaključuje "izgredi između policajaca i pripadnika crne zajednice nisu novost, ali svijet (zahvaljujući kamerama i društvenim mrežama) danas tomu svjedoči“. (Hina)
Pravila objave komentara