Bijela kuća stoji iza prijetnje predsjednika Donalda Trumpa da će onesposobiti infrastrukturu za desalinizaciju koja stanovništvu Irana osigurava pitku vodu te umanjuje mogućnost da bi bombardiranje takvih civilnih ciljeva predstavljalo ratne zločine prema američkom kaznenom pravu i međunarodnim ugovorima kojih su Sjedinjene Države stranka.
Na pitanje o Trumpovu upozorenju da će narediti američkim snagama napade na goleme dijelove iranske civilne infrastrukture, uključujući postrojenja za pročišćavanje vode, ako Teheran ne pristane na njegove uvjete za primirje i ne dopusti slobodan prolaz naftnim tankerima kroz Hormuški tjesnac, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je novinarima na konferenciji za medije u ponedjeljak da je najbolji potez iranskog režima "postići dogovor ili snositi posljedice".
"Američke oružane snage imaju sposobnosti koje nadilaze i njihovu najluđu maštu, a predsjednik se ne boji upotrijebiti ih", rekla je Leavitt, odbacivši pitanje novinara zašto Trumpova prijetnja nije u suprotnosti sa stajalištem administracije da SAD u ratu ne cilja civile.
"Ova administracija i Oružane snage Sjedinjenih Država uvijek će djelovati u okvirima zakona, ali kada je riječ o ostvarivanju punih ciljeva operacije Epski bijes, predsjednik Trump nastavit će bez zastoja i očekuje da iranski režim postigne dogovor", nadodala je.
Leavitt je zatim odbila odgovoriti na dodatno pitanje o tome kako bi uništavanje postrojenja koja proizvode pitku vodu za 92 milijuna Iranaca pomoglo u ostvarivanju vojnog cilja koji administracija već tjednima navodi, uključujući uništenje iranske mornarice, infrastrukture za balističke projektile i obrambene industrijske baze te sprječavanje Irana da nabavi nuklearno oružje, piše Independent.
Njezina obrana Trumpove prijetnje da će ciljati iransku opskrbu pitkom vodom uslijedila je samo nekoliko sati nakon što je Trump obnovio prijetnju da će američki ratni zrakoplovi bombardirati iranska postrojenja za proizvodnju električne energije i desalinizaciju ako Teheran ne postigne dogovor s administracijom i ne omogući da Hormuški tjesnac odmah bude "otvoren za poslovanje" obustavom prijetnji komercijalnom brodarstvu kroz taj ključni pomorski prolaz.
Izvanredna prijetnja
Pišući ranije u ponedjeljak na Truth Socialu, Trump je rekao da je postignut velik napredak u ozbiljnim razgovorima s, kako je opisao, "novim i razumnijim režimom" u Teheranu, ali je upozorio na nova bombardiranja ako pregovori ne donesu ishod koji želi.
"Ako iz bilo kojeg razloga dogovor uskoro ne bude postignut, a vjerojatno hoće, i ako Hormuški tjesnac odmah ne bude 'otvoren za poslovanje', završit ćemo svoj divni 'boravak' u Iranu tako što ćemo raznijeti i potpuno uništiti sva njihova postrojenja za proizvodnju električne energije, naftna polja i otok Kharg (a moguće i sva postrojenja za desalinizaciju!), koja namjerno još nismo 'dirali'", rekao je predsjednik. Dodao je da bi takvi napadi bili "odmazda za naše brojne vojnike i druge koje je Iran pobio i usmrtio tijekom 47-godišnje 'vladavine terora' starog režima".
Predsjednikova izvanredna prijetnja napadom na iranski elektroenergetski i vodni sustav bili bi napadi koji bi gotovo sigurno prekršili zabrane iz Četvrte ženevske konvencije o ciljanju civilne infrastrukture nužne za opstanak stanovništva.
Sjedinjene Države ratificirale su taj ugovor iz 1949. godine te su potpisale, ali nisu ratificirale, dodatni protokol iz 1977. koji zabranjuje namjerne napade na "civilno stanovništvo i civilne objekte". No 1993. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojilo je izvješće glavnog tajnika Ujedinjenih naroda prema kojem su taj ugovor i dodatni protokoli obvezujući za sve strane u oružanom sukobu, uključujući i nepotpisnice konvencije.
Osim toga, američko kazneno pravo zabranjuje počinjenje ratnih zločina, koje definira kao "teško kršenje bilo koje od međunarodnih konvencija potpisanih u Ženevi 12. kolovoza 1949. ili bilo kojeg protokola uz takvu konvenciju čija je Sjedinjene Države stranka".
Kazneni zakon Sjedinjenih Država navodi da svaka osoba koja počini ratne zločine može biti osuđena na doživotni zatvor ili na smrtnu kaznu ako ratni zločin rezultira smrću bilo koje žrtve.
Trumpova prijetnja iranskoj civilnoj infrastrukturi i odbijanje Bijele kuće da isključi mogućnost ciljanja iranske opskrbe vodom dolaze točno tjedan dana nakon što je Trump odustao od prethodne prijetnje da će gađati elektroenergetske kapacitete Teherana, pozivajući se na, kako je rekao, "produktivne razgovore" s Teheranom, iako su iranski dužnosnici negirali da su takvi razgovori uopće vođeni.
On je više puta tvrdio da postoji napredak prema sporazumu o okončanju rata, koji ulazi u drugi mjesec, iako Teheran od početka zračne kampanje niječe bilo kakve izravne razgovore s Washingtonom.
Iranski državni mediji također su objavili da je vlada navodni mirovni plan odbacila kao "nerealan, nelogičan i pretjeran".
Također se smatra da Trump razmatra planove za pokretanje visokorizične kopnene operacije radi preuzimanja iranskih zaliha obogaćenog uranija iz dubine zemlje, na lokacijama za koje je više puta tvrdio da su "uništene", i u nizu zračnih udara bombardera B-2 stealth prošlog lipnja i tijekom aktualnog rata koji je pokrenuo 28. veljače.
Tisuće američkih kopnenih vojnika iz vojske i marinaca stigle su u regiju, a Trump je rekao da želi uzeti iransku naftu i da bi potencijalno mogao upotrijebiti američke vojnike za zauzimanje malog otoka Kharg, glavnog iranskog terminala za izvoz nafte.
U nedjelju je novinarima u predsjedničkom zrakoplovu Air Force One rekao da je iranska vojska "desetkovana" i sugerirao da je Teheran pristao odreći se nuklearnog oružja i "dati nam nuklearnu prašinu", misleći pritom na nuklearne materijale prikladne za izradu oružja.
Istodobno je izrazio optimizam u vezi s istim razgovorima za koje iranska vlada tvrdi da u njima ne sudjeluje, hvaleći se da je jednomjesečna kampanja bombardiranja već dovela do "promjene režima" ubojstvom većine prethodnog državnog vodstva.
"Mislim da ćemo s njima postići dogovor, prilično sam siguran, ali moguće je i da nećemo. No već smo, ako pogledate, imali promjenu režima, jer je taj režim desetkovan, uništen, svi su mrtvi", rekao je.
"Napravit će sve što želimo da naprave. Ako to ne učine, neće imati državu", dodao je. Preuzimanje iranskog uranija zahtijevalo bi složenu operaciju u kojoj bi američki vojnici letjeli prema nuklearnim lokacijama pod vatrom iranskih snaga.
Borbene postrojbe morale bi osigurati perimetar lokacija, uz potporu visoko obučenog tehničkog osoblja i inženjera koji bi bili zaduženi za izvlačenje radioaktivnog materijala. Taj materijal trebalo bi smjestiti u oko 40 do 50 posebnih cilindara kako bi se bez incidenta mogao iznijeti iz zemlje.
Također bi morali pregledati teren zbog mina i drugih eksplozivnih naprava postavljenih kako bi se spriječili sigurnosni proboji.
Teheran je upozorio na kopnenu invaziju i poručio da Trump vodi američke vojnike u "močvaru smrti", dok su čak i članovi Trumpove Republikanske stranke upozorili protiv slanja kopnenih snaga u tu zemlju.
Jedan republikanski kongresnik, zastupnik Tim Burchett iz Minnesote, rekao je u nedjelju da puno republikanaca ne bi podržalo takvu razinu eskalacije u sukobu koji traje mjesec dana.
-
NOVE OPTUŽBEŠok u skijaškom savezu ne jenjava, majka bivšeg reprezentativca za Dnevnik Nove TV: "Jedan mladi život je uništen"
-
pogoršanje vremenaNa snazi meteoalarm, stiže nova oluja! Meteorolog otkrio: "Ova bura će biti daleko najjača"
-
Jasno i glasnoBrazilac odmah presjekao tu priču uoči dvoboja s Hrvatskom: "Ne može..."
