Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) savjetovala je u petak da se istraživanja lijeka protiv ebole temelje na krvi osoba koje su je pobijedile, a europski stručnjaci pozvali su svoje vlade da izdvoje više u suzbijanju najveće epidemije te bolesti koja prijeti ne samo Africi, već i cijelom svijetu.
Konvalescentni serum, kako se nazivaju uzorci krvi uzeti od osoba koje su preživjele ebolu, sadrži antitijela kojima se napadnuti organizam branio od virusa i preživio, objašnjava agencija dpa.
Ekipa stručnjaka WHO-a proučila je različite terapije i suglasila se da najviše obećaju one koje se koriste krvlju osoba koje su preboljele ebolu.
Takve terapije nisu ušle u fazu kliničkih ispitivanja, no bile su korištene 1995. u liječenju osmero pacijenata oboljelih od ebole u Demokratskoj Republici Kongu, od kojih je sedam preživjelo.
Najnoviji uspješan slučaj je američki liječnik koji je radio u Liberiji i u kojem više nema virusa ebole pošto je primio transfuziju krvi pacijenta koji se oporavio od bolesti, objavili su u četvrtak liječnici.
KUGA 21. STOLJEĆA Od ebole će do 1. siječnja oboljeti 1,4 milijuna ljudi
Zaklada Wellcome Trust upozorila je da su mogućnosti prikupljanja seruma ograničene brojem preživjelih ebole. Nadalje, da bi se provela opsežnija operacija prikupljanja krvi preživjelih potrebni su brojno uvježbano osoblje, laboratoriji i mjere zaštite, ističe WHO.
Upravo na taj problem upozorili su u petak stručnjaci iz 16 europskih zemalja, pozivajući svoje vlade da angažiraju veće materijalne i ljudske resurse u borbi protiv epidemije u zapadnoj Africi, piše agencija AFP.
"Izostanak djelovanja međunarodne zajednice i zanemarivanje trajalo je mjesecima, a danas je virus prijetnja ne samo zemljama zahvaćenim epidemijom (...) već i cijelom svijetu", pišu stručnjaci iz Belgije, Danske, Francuske, Irske, Italije, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Portugala, Srbije, Španjolske, Švedske, Švicarske i Velike Britanije.
WHO ponovno zatražio dodatne zdravstvene radnike zbog ebole
"Pozivamo naše vlade da mobiliziraju sva moguća sredstva i pomognu zapadnoj Africi suočenoj s užasnom epidemijom", pišu oni i predlažu mjere.
Predlažu volonterski rad zdravstvenih djelatnika u tim zemljama (uz odgovarajuću nadnicu za strah) i pozivaju na hitno povećanje pomoći u dijagnostici, mobilnim komunikacijama, osiguranju pitke vode, sapuna, goriva, dezinfekcijskih sredstava.
Europske vlade trebale bi potaknuti privatni sektor da olakša promet u pogođenim zemljama i uključi vojsku i civilne organizacije u slanje hrane i druge pomoći.
"Ne bude li ebola pobijeđena, mogla bi vrlo lako prerasti u geopolitičku krizu", pišu stručnjaci.
Nekoliko stotina liječnika već je u misijama po zapadnoj Africi putem organizacija kao što su Liječnici bez granica, Afrička unija ili američki centri za kontrolu bolesti.
UN je potrebe za šest mjeseci procijenio na 763 milijuna eura. Svjetska banka obećala je 305 milijuna, a Europska unija 150 milijuna, čemu valja pridodati 78 milijuna, koliko su zajedno najavile pojedine članice.
Europska medicinska agencija u petak je objavila da je počela prikupljati podatke farmaceutskih kompanija o testiranju eksperimentalnih lijekova u liječenju ebole kako bi se ubrzao proces pronalaska terapije koja bi bila službeno odobrena. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
