Sabire Plaku ostaje bez daha kad se penje na brijeg na kojemu se nalazi posljednji netaknuti kip bivšega albanskog komunističkog diktatora Envera Hoxhe.
Pročitajte i ovo
Svakoga jutra ta 85-godišnjakinja provjerava je li netko dirao kip Hoxhe koji ga prikazuje kao ratnika.
On je željeznom rukom vladao Albanijom 45 godina, sve do smrti 1985. Progonio je i pogubio tisuće ljudi. Kad je komunistički režim pao šest godina nakon njegove smrti, deseci Hoxhinih spomenika nisu preživjeli gnjev zlostavljanih Albanaca.
U selu u srednjoj Albaniji, više od dva metra visok kip ostao je netaknut i skriven, zahvaljujući Plaku i njezinoj obitelji koja čuva "junaka" nacije.
Labinot Mal ima važnu ulogu u albanskoj povijesti, Hoxha je ondje u kamenoj kući smjestio stožer Narodnooslobodilačke vojske u lipnju 1943., u jeku borbi s talijanskim fašistima i njemačkim nacistima. Osvajači su istjerani iz Albanije, a komunistički režim kuću je poslije rata pretvorio u vojni muzej.
Danas je očajnom stanju, vlaga se cijedi sa zidova, a krov je na rubu urušavanja. Svi su od muzeja digli ruke, osim Plaku i njezine obitelji.
Svakoga dana ona se sopćući penje na brdo, do stuba koje vode do kuće.
Nevidljiv, ali prisutan
Hohxa od bronce skriven je pod sijenom u prizemlju.
"Nevidljiv je, ali prisutan", kaže Plaku, toliko krhka da je jedva otvara vrata sa željeznim zasunom.
"Čuvam ga otkako je pao režim", kaže, misleći na događaje u travnju 1991.
Tada su deseci ljudi konopcima povukli Hohxin spomenik i oborili ga s kamenog pijedestala tik do muzeja. Muzej je opljačkan.
"Da bismo kip zaštitili od žrtava Hohxina režima, ali i od trgovaca metalom, skrili smo ga pod sijenom", rekla je Plaku.
Nepovjerljiva je i ne vjeruje strancima koji dođu u selo do kojega se stiže lošom planinskom cestom iz Elbasana, grada udaljenog tridesetak kilometara. Briga o spomeniku, međutim, sve joj je teža.
"Radimo što možemo, snaga nas napušta", uzdiše. "Vlasti moraju naći rješenje", dodaje njezina kći, 60-godišnja Fatush Balla.
Selo je o tom pitanju podijeljeno. Sheqet Burraj među onima je koji misle da muzej treba obnoviti, a statua se iz skrovišta vratiti na otvoreno.
"To ne bi bilo u čast diktatoru", kaže Burraj, "već bi Albancima pomoglo da shvate svoju prošlost i privuku posjetitelje."
