Desetljeća doseljavanja, učinila su svoje. I sada je sve izašlo na vidjelo. Stručnjaci tvrde najviše zbog ekonomske krize. Svako malo, problem u vezi useljenika. U Francuskoj su se dugo vremena vodile debate oko nošenja burki, u Švicarskoj na referendumu stanovnici su glasovali protiv gradnje minareta na džamijama, a vrhunac je bila izjava njemačke kancelarke u kojoj je rekla da je koncept multikulturalnog društva propao.
Pročitajte i ovo
Jedna želja pokrenula čudo
Reportaža Provjerenog promijenila im je živote: Majka i kći ovaj će Božić dočekati u toplom domu
Priča Provjerenog
Rade lošije poslove, ne poznaju jezik, a društvo ih sprda i širi govor mržnje: "Bez toga možemo očekivati rast neprijateljstva"
>> Merkel: Multikulturalizam u Njemačkoj je propao
Profesor Zoran Kurelić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, za magazin Provjereno tvrdi taj projekt nikada u Njemačkoj nije ni postojao. Da je, to bi podrazumijevalo da postoje dvostruka pravila. Poput činjenice da je V. Britanija dopustila manjinskom narodu Sikha da bez obzira na prometna pravila ne nose kacige pri vožnji motorom. Sve u svrhu čuvanja izvorne tradicije Sikha koji na glavi nose turbane.
Citiranje Kurana
Teolog i publicist Ivica Šola tvrdi, Merkel je bila isprovocirana činjenicom ne toliko što su svi ti imigranti još uvijek u Njemačkoj, nego zato što se čak i njemački sudovi prilagođavaju njihovim običajima i tradiciji. Tako je jedan njemački sud presudio pozivajući se na Šerijat, i to u tužbi zlostavljane žena protiv njezina supruga. Sudac je citirao Kuran, rekavši kako u njemu piše da suprug ima pravo kazniti ženu!
Premda je Merkel govorila o imigrantima, ne specificirajući na koga sve misli, najviše se prozvanima drže Turci kojih je u Njemačkoj između 3,5 i 4 milijuna. Zagrebački imam Mirza Mešić kaže, udar je to na muslimane i Islam. I to ponajviše zbog neznanja što Islam podrazumijeva, te činjenice da se brojne negativne konotacije poput spomenutog slučaja zlostavljanja žena, povezuju upravo s tom vjerom.
Etnička slika Europe promijenjena
S druge strane,djeca hrvatskih iseljenika, poput Julije Vukojević tvrdi, nikada se u svom rodnom Frankfurtu nije osjećala kao građanin drugog reda. Smatra se Njemicom, a to je što ona drži najvećim problemom. Naime, većina imigranata Njemačku ne smatra svojom zemljom, često si dajući za pravo da ondje rade ono što ni u zemljama porijekla ne bi smjeli.
Činjenica je da je etnička slika Europe promijenjena. Da se u posljednjih nekoliko godina uslijed terorističkih napada i ekonomske krize javlja bunt autohtonih stanovnika zapadnoeuropskih zemalja,da jača desnica na političkoj sceni. U mnogim elementima, politike ne rade na dobrobit suživota i međusobnog razumijevanja. A s druge strane, ni imigranti, slažu se svi naši sugovornici nisu dali sve da u zemljama u kojima žive, pronađu način da očuvaju vlastiti identitet,ali i prihvate način života sredine u koju su došli!