Što se to događa s demokracijom u hrvatskom susjedstvu?

U neposrednom hrvatskom susjedstvu već nekoliko godina događaju se promjene koje dobar dio Zapada gleda u najmanju ruku s negodovanjem, a mogu se čuti i znatno oštriji tonovi i fraze kao što su suspenzija demokracije. Država o kojoj je riječ je Mađarska, a središnja figura svih kontroverznih promjena je njezin premijer Viktor Orbán (49).

Pročitajte i ovo Buran govor Orban se okomio na EU: "Žele u Mađarskoj postaviti marionetsku vladu, nikada nismo bili bliže svjetskom ratu" Veselo u EU parlamentu Pogledajte kako su europarlamentarci odgovorili Orbanu: "Ovo nije Eurovizija"

Ovaj pravnik iz okolice Székesfehérvára javnosti susjedne države poznat je još od kraja 80-ih godina prošlog stoljeća, kada je kao jedan od protagonista studentskog pokreta aktivno radio na rušenju komunizma. Početkom 90-ih ušao je u parlament kao zastupnik Fidesza, stranke kojoj je i danas na čelu, ali koja je u međuvremenu poprilično promijenila neka svoja politička gledišta.

>> Mađarska: Orban protiv energetskih kompanija

Dovoljno je napomenuti da je sam Orbán svojedobno bio stipendist zaklade zakletog liberala i filantropa Georgea Sorosa i da je Fidesz bila članica Liberalne internacionale, no zbog loših izbornih rezultata sredinom 90-ih počeo je isprva blagi zaokret udesno da bi Orbán usred prvog premijerskog mandata (1998.-2002.) stranku 'ispisao' iz liberala i pridružio je konzervativcima iz Europske pučke stranke.

Trijumfalni povratak na vlast

Na izborima 2010. Orbán se trijumfalno vratio na vlast, osvojivši u koaliciji s jednom manjom desničarskom strankom gotovo 53 posto svih glasova, što mu je osiguralo i dvotrećinsku većinu u parlamentu. Upravo se iz moći koju mu je dvotrećinska većina dala izrodio problem, barem u očima njegovih kritičara, koji smatraju da je Mađarska pod Orbánom krenula prema autoritarnom i ne pretjerano demokratskom sustavu vlasti.

Parlament je donio niz kontroverznih zakona - od medijskog, preko nekolicine u ekonomskoj i pravosudnoj sferi pa sve do potpuno novog ustava. Govoreći o promjenama, Orbán najčešće govori o potrebi 'obnove' institucija, u kojima vidi ostatke komunizma.

Pokušaj gašenja popularnog radija

Novim je medijskim zakonom, između ostalog, osnovano snažno regulatorno tijelo za koje su kritičari od početka tvrdili da je odano Orbánu, a već nekoliko mjeseci nakon osnivanja za svoje su tvrdnje dobili argument, kada je spomenuto tijelo pokušalo ugasiti vodeću mađarsku radijsku postaju, koja u svom programu voli pozivati državnu vlast na red. Premda je u ovaj slučaj osobno pokušala intervenirati i donedavna američka državna tajnica Hillary Clinton, natezanje oko obnove koncesije i dalje traje.

Utjecaj na pravosuđe, ograničio djelovanje Ustavnog suda

Izmjenama zakona o mađarskoj središnjoj banci Orbán je osobno dobio ovlast imenovanja zamjenika guvernera, što je izazvalo buru negativnih reakcija i u samoj Mađarskoj, ali i izvan nje. Sličnu je reakciju izazvala i odluka prema kojoj suci moraju otići u starosnu mirovinu sa 62 navršene godine, što je protumačeno kao udar na neovisnost pravosuđa, odnosno pokušaj da se ubrza smjena generacija u sudstvu te da Orbán i Fidesz na upražnjena mjesta instaliraju sebi odane ljude. Zakon je u konačnici srušen na ustavnom sudu.
Ustavni je sud nedavno srušio i dio odredbi novog izbornog zakona, no upravo doneseni amandmani na ustav, između ostalog, ograničavaju buduće djelovanje samog Ustavnog suda, kojemu je zabranjeno pozivati se na svoju praksu uspostavljenu prije 1. siječnja prošle godine, a istovremeno su vraćene neke odredbe ranije proglašene protuustavnima.

Viktator

I u ovom je slučaju pristigla čitava bujica međunarodnih reakcija, a u samoj Mađarskoj su organizirani prosvjedi, na kojima su Orbána nazvali 'Viktatorom', no uoči izglasavanja spornih amandmana, Orbán je Bruxelles prozvao zbog uplitanja u unutrašnja mađarska pitanja, a nekolicina njegovih ministara i ustavnih pravnika pokušavala je objasniti da promjene nisu onakve kakvim ih kritičari predstavljaju.
Uz sve ovo, Orbán je, premda nema više premoćnu podršku kao uoči izbora 2010., zadržao sasvim solidnu popularnost među Mađarima. Istraživanje iz veljače pokazuje da Fidesz podržava više od 40 posto birača, slijedi radikalno desni Jobbik s 19 posto, dok su socijalisti treći sa 17 posto podrške.

Iza ovako velike Orbánove popularnosti najvjerojatnije se kriju neki njegovi populistički potezi, poput oporezivanja banaka i pokušaja kontroliranja cijena pojedinih energenata. U javnim je izjavama više puta istupao i protiv MMF-a, dok je Europsku uniju svojedobno optužio da Mađarsku tretira kao 'koloniju'. Govorio je to u kontekstu oštrih uvjeta koje strane financijske institucije postavljaju Mađarskoj ne bi li dobila novac potreban za izlazak iz izrazito teške ekonomske krize u kojoj se našla.

'Mađarska je za Mađare'

Ono što je mnogima zabrinjavajuće je sve snažniji utjecaj Jobbika, desne populističke organizacije koja pod sloganom 'Mađarska je za Mađare' manje ili više otvoreno koketira s nacizmom i antisemitizmom te se općenito koristi agresivnom retorikom. Premda se Fidesz i Jobbik ne vole javno, zbog činjenice da dijelom ciljaju na sličan profil birača, analitičari nerijetko znaju reći da Fidesz u nekim segmentima pokušava preoteti Jobbiku teren, kako bi mu smanjio buduće izborne šanse.

Bivši premijer adut oporbe?

Ipak, prije nekoliko je mjeseci bivši premijer Gordon Bajnai osnovao nevladinu udrugu 'Zajedno 2014.', za koju je nedavno rekao da će uskoro prerasti u političku stranku. Najavio je da će na izborima sljedeće godine u koaliciju pokušati dovesti stranke lijevog centra te s njima pobijediti Orbána. Istraživanja mu trenutno daju 16 posto podrške.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook