Ubojstvo 37-godišnje Renee Nicole Good u Minneapolisu izazvalo je val prosvjeda i dodatno pojačalo pozornost javnosti na djelovanje Američke agencije za imigraciju i carine (ICE).
Incident je ponovno otvorio pitanja o ovlastima, metodama i ulozi te agencije, osobito nakon što je predsjednik Donald Trump nakon povratka u Bijelu kuću znatno proširio njezin opseg djelovanja.
ICE je od Trumpova povratka na vlast proveo tisuće uhićenja, često na javnim mjestima i pred svjedocima. Takve operacije sve češće dovode agente u izravan kontakt s lokalnim zajednicama diljem zemlje, što je u mnogim sredinama izazvalo otpor stanovnika, koji se protive načinu na koji se provode imigracijski zakoni.
Američka agencija za imigraciju i carine preuzela je središnju ulogu u provedbi inicijative Trumpove administracije za masovnu deportaciju, koja je bila jedno od ključnih obećanja Donalda Trumpa tijekom predizborne kampanje. Od povratka u Bijelu kuću Trump je znatno proširio proračun, ovlasti i misiju ICE-a. Agencija je zadužena za provedbu imigracijskih zakona, istrage vezane za nedokumentiranu imigraciju te uklanjanje osoba koje nezakonito borave u Sjedinjenim Državama.
ICE je osnovan 2002. godine u sklopu Zakona o domovinskoj sigurnosti, donesenog kao odgovor na terorističke napade 11. rujna 2001. Tim zakonom uspostavljeno je Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS), a ICE je postao jedna od njegovih ključnih agencija.
Ovlasti agenata ICE-a razlikuju se od ovlasti lokalnih policijskih snaga. Agencija tvrdi da njezina misija obuhvaća i javnu i nacionalnu sigurnost. Njezini agenti imaju ovlasti zaustavljati, pritvarati i uhititi osobe za koje sumnjaju da se ilegalno nalaze u SAD-u. Američke državljane mogu pritvoriti samo u ograničenim okolnostima, primjerice ako osoba ometa uhićenje, napada službenu osobu ili ako agenti sumnjaju da se osoba nezakonito nalazi u zemlji.
Unatoč tim ograničenjima, prema istraživanju neprofitne novinske organizacije ProPublica, tijekom prvih devet mjeseci Trumpova predsjedništva zabilježeno je više od 170 slučajeva u kojima su savezni agenti zadržavali američke državljane protiv njihove volje. U tim situacijama radilo se o osobama za koje su agenti pogrešno sumnjali da su ilegalni imigranti, piše BBC.
Upotreba sile od strane ICE-a regulirana je američkim Ustavom, saveznim zakonima i internim smjernicama Ministarstva domovinske sigurnosti. Prema Ustavu SAD-a, organi za provođenje zakona smiju upotrijebiti smrtonosnu silu samo ako osoba predstavlja ozbiljnu prijetnju sebi ili drugima, ili ako je počinila nasilno kazneno djelo. To je za BBC pojasnio Chris Slobogin, direktor programa kaznenog pravosuđa na Pravnom fakultetu Sveučilišta Vanderbilt.
Široka sloboda u donošenju trenutnih odluka
Ipak, Vrhovni sud SAD-a tijekom povijesti je službenicima često davao široku slobodu u donošenju trenutnih odluka u opasnim situacijama, bez stroge retrospektivne procjene. Prema memorandumu DHS-a iz 2023. godine, savezni službenici mogu upotrijebiti smrtonosnu silu samo kada je to nužno i kada imaju uvjerenje da osoba predstavlja neposrednu prijetnju smrću ili teškom tjelesnom ozljedom sebi ili drugima.
ICE uglavnom djeluje unutar teritorija Sjedinjenih Država iako dio njegova osoblja radi i u inozemstvu. Njegova sestrinska agencija, Carinska i granična zaštita SAD-a (CBP), formalno je zadužena za nadzor granica. Međutim, te su se uloge posljednjih godina zamutile jer je Trumpova administracija uključila agente iz niza saveznih policijskih tijela u provedbu imigracijskih zakona. Pripadnici granične patrole sve češće djeluju unutar SAD-a, sudjelujući u zajedničkim racijama s ICE-om.
ICE i druge savezne agencije rasporedile su stotine policajaca u gradove poput Los Angelesa, Chicaga i Minneapolisa, često u suradnji s drugim tijelima za provođenje zakona. Prema izvješću Associated Pressa, čak 2000 saveznih policajaca bit će raspoređeno u Minneapolisu u sklopu najnovije operacije.
Osobe koje ICE privede mogu se suočiti s različitim ishodima. U nekim slučajevima ljudi su kratko zadržani i potom pušteni nakon ispitivanja. U drugim situacijama ICE pritvara osobu i prebacuje je u jedan od većih pritvorskih centara, kojih ima diljem SAD-a. Iako mnogi imigranti iz pritvora nastavljaju pravnu borbu za ostanak u zemlji, ako u tome ne uspiju, na kraju mogu biti deportirani.
Administracija tvrdi da je između 20. siječnja i 10. prosinca 2025. deportirala 605.000 ljudi. Također navodi da se dodatnih 1,9 milijuna imigranata dobrovoljno samodeportiralo nakon agresivne kampanje javnog informiranja, kojom se ljude poticalo da sami napuste zemlju kako bi izbjegli uhićenje ili pritvor.
Oko 65.000 ljudi u pritvoru ICE-a
Prema podacima imigracijskog projekta Transactional Records Access Clearinghouse, koji prikuplja vladine podatke pri Sveučilištu Syracuse, do 30. studenog 2025. oko 65.000 ljudi nalazilo se u pritvoru ICE-a. Odvjetnici za imigraciju upozoravaju da obiteljima i pravnim zastupnicima ponekad trebaju dani da doznaju gdje se pritvorena osoba nalazi.
Djelovanje ICE-a izazvalo je snažno protivljenje u mnogim zajednicama. Građani sve češće snimaju agente tijekom uhićenja, a neki susreti između ICE-a i javnosti eskalirali su u agresiju ili nasilje. Tijekom operacija u Chicagu skupina medijskih organizacija tužila je Graničnu patrolu tvrdeći da su agenti koristili neprimjerenu silu protiv novinara, vjerskih vođa i prosvjednika. Savezni sudac u početku je stao na stranu tužitelja, no žalbeni sud kasnije je poništio tu odluku.
Pucnjava u Minneapolisu nije izoliran slučaj. U listopadu su u Los Angelesu zabilježena dva incidenta u kojima su agenti pucali na vozače, a Ministarstvo domovinske sigurnosti u oba je slučaja tvrdilo da su vozači vozilima prijetili policajcima.
ICE i druge imigracijske agencije također su kritizirane zbog toga što njihovi agenti tijekom operacija nose maske. Dužnosnici DHS-a brane tu praksu navodeći da se time agenti štite od doxinga i uznemiravanja.
Stav američke javnosti prema ICE-u i deportacijama ostaje podijeljen. Istraživanje nestranačkog centra Pew iz listopada 2025. pokazuje da nešto više od polovice Amerikanaca smatra kako je određena razina deportacija potrebna, što je sličan rezultat kao i u istraživanju provedenom ranije te godine. Međutim, isto istraživanje pokazuje i snažne rezerve prema metodama Trumpove administracije. Prema tim podacima, 53 posto odraslih Amerikanaca smatra da vlada ide predaleko u deportacijama, dok 36 posto podržava takav pristup.
-
PRETUČENI SAMARITANACHtio pomoći čovjeku stradalom u prometnoj nesreći, pa dobio sjekirom u glavu: Liječnici mu se borili za život
-
O SUCIMA I GRENLANDUMilanović: "Ne govorim to iz pakosti prema Srbiji, baš me briga, ali mi ispadamo papci"
-
U srednjoj školiCure detalji užasa u Sloveniji: Učenik izbo učenicu nožem, u WC-u pronašli cijeli popis?
