Špijunska afera trese susjedstvo: "Doći će do velikog urušavanja"

Slovenija u nedjelju izlazi na parlamentarne izbore čiju su kampanju u završnici obilježile optužbe za strano uplitanje posredstvom izraelske privatne obavještajne tvrtke Black Cube, curenje tajnih snimki i uzajamne optužbe za korupciju.

tri vijesti o kojima se priča horor u njemačkoj Tromjesečnu bebu oteli iz kolica, okončana je velika potraga: Policija pronašla tijelo upozorenje HZJZ-a Bolest koja dolazi iznenada je među najčešćim uzrocima smrti u Hrvatskoj: Ove znakove ne smijete ignorirati U BJELOVARU Bivši HDZ-ov ministar imao prometnu nesreću: U bolnici je

Na jednoj strani nalazi se liberalni premijer Robert Golob, koji upozorava da bi poraz mogao gurnuti Sloveniju prema neliberalnim modelima vlasti.

Na drugoj je Janez Janša, desničarski populist i višestruki bivši premijer koji je usko povezan s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom i američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Prema posljednjem istraživanju agencije Mediana za POP TV, RTVS i Delo, provedenom između 16. i 18. ožujka na uzorku od 1.598 punoljetnih građana, Golobov Pokret slobode (GS) blago vodi s 18,9 posto glasova naspram 18,5 posto za Janšinu Slovensku demokratsku stranku (SDS). Razlika je unutar statističke pogreške.

Petero manjih lista prelazi parlamentarni prag: zajednička lista Nove Slovenije (NSi), Slovenske narodne stranke (SLS) i Fokusa (6%), Socijalni demokrati (5,8%), Demokrati Anžea Logara (5,8%), lista Levice i Vesne (5,5%) te Resni.ca (4,2%).

Prema projekcijama, GS i SDS osvojili bi po 28 zastupničkih mjesta u parlamentu od 90 zastupnika, a o konačnom ishodu odlučit će upravo koalicijski partneri.

Anketa Politica daje Janši prednost od dva postotna boda, no Golob prema analizama može ostati na vlasti sklapanjem koalicije s više manjih stranaka.

Black Cube

Najdramatičniji obrat u kampanji dogodio se kada su slovensko pravosuđe i mediji objavili da su operativci izraelske privatne obavještajne tvrtke Black Cube, koju su 2010. osnovali bivši časnici izraelske obavještajne zajednice, četiri puta boravili u Sloveniji u posljednjih šest mjeseci.

Prema slovenskim vlastima, privatnim zrakoplovom koji je 22. prosinca sletio u Ljubljanu putovali su Dan Zorella, suosnivač i izvršni direktor Black Cubea, Giora Eiland, umirovljeni general-bojnik i bivši čelnik izraelskog Vijeća za nacionalnu sigurnost koji djeluje kao savjetnik tvrtke, te još dva muškarca. Vlasti ih terete za "prikriveni nadzor i prisluškivanje".

Slovenska obavještajna i sigurnosna agencija (SOVA) dostavila je izvješće Nacionalnom sigurnosnom vijeću u kojemu potvrđuje nalaze o miješanju Black Cubea u izbornu kampanju. Vojko Volk, državni tajnik za nacionalnu i međunarodnu sigurnost, rekao je da su predstavnici tvrtke boravili u ulici u kojoj se nalazi sjedište SDS-a, no nije tvrdio da su ušli u zgradu.

"Black Cube je poznat po objavljivanju fabriciranih materijala u precizno odabranim trenucima, u ovom slučaju neposredno pred izbore", rekao je Volk. "Te aktivnosti usmjerene su na političku diskreditaciju, što može ugroziti nacionalnu sigurnost i utjecati na demokratske izbore."

Paralelno s pitanjem o prisutnosti Black Cubea, u javnosti su se pojavile tajno snimljene izjave istaknutih slovenskih dužnosnika i poslovnih ljudi u kojima se navodno razgovara o korupciji, ilegalnom lobiranju i zlouporabi državnih sredstava. Snimke su objavljene anonimno, na internetu.

Obje strane politički su iskoristile skandal. SDS tvrdi da snimke dokazuju korupciju na najvišim razinama slovenske vlasti; Golobovi pristaše pak smatraju da afera potvrđuje suradnju Janšine stranke s inozemnim akterima.

Janša je isprva negirao ikakav kontakt s Black Cubeom, no u srijedu navečer ipak je priznao da se susreo s Eilandom, rekavši da se ne može sjetiti kojeg je datuma to bilo, te kako je razgovarao o Bliskom istoku a ne o izborima. 

Afera je brzo premašila granice Slovenije. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u četvrtak da je upoznat s "jasnim i dokumentiranim uplitanjem, dezinformacijama i miješanjem trećih zemalja" uoči slovenskih izbora te pozvao Europljane na mobilizaciju u zaštiti demokracija.

Golob je izjavio da je o pitanju razgovarao s nekoliko europskih čelnika. "Svaki pokušaj stranih aktera da se miješaju u izbore u demokratskoj državi članici Europske unije neprihvatljiv je", rekao je premijer.

Black Cube nije bio nov u europskim skandalima. Rumunjski su sudovi osudili suosnivače tvrtke Zorellu i Yanusa, zajedno s direktorom Galom Farchijem, na uvjetne kazne zatvora od 35 mjeseci, nakon nagodbe s tužiteljstvom zbog osnivanja kriminalne organizacije s ciljem diskreditacije protukorupcijske dužnosnice Laure Kovesi, koja će kasnije postati prva europska tužiteljica. 

Slovenija na prekretnici

Kampanja je obilježena i nizom incidenata koji su dodatno užarili atmosferu. Golobovi pristaše i aktivisti prijavili su da su po slovenskim gradovima na njihove izborne plakate vješane mrtve životinje. 

Golob je upozorio i na pojačanu aktivnost botova na društvenim mrežama. "Organizirani hibridni rat počeo je na društvenim mrežama, ali ga još ne možemo pripisati nijednoj državi ili stranci – iako ga naši desni populisti jako vole i aktivno podupiru dijeljenje informacija", rekao je.

Sveučilišni profesor Miha Kovač sumira zabrinutost dijela analitičara: "Na kraju nitko nikome neće vjerovati. Doći će do velikog urušavanja povjerenja u društvu."

Iza špijunske afere krije se temeljna razlika u vizijama kakva bi Slovenija trebala biti. Golobova vlada vodila je politiku u kojoj su jedinstvo i vrijednosti EU na prvom mjestu. Uz to, Slovenija je bila jedna od rijetkih zemalja EU-a koja je priznala palestinsku državu i uvela embargo na oružje Izraelu.

Janša pak najavljuje zaokret – smanjenje financiranja civilnog društva i medija, uže veze s Orbanom i nepristajanje na svaku odluku Bruxellesa.

"Ovo su možda najvažniji izbori ikad u Sloveniji jer će odlučiti hoće li ostati demokratska socijalna država ili će se približiti neliberalnim demokracijama", ocijenio je Robert Botteri, dugogodišnji urednik tjednika Mladina.

Birači u šutnji pred glasanje ostavljaju iza sebe jednu od najprljavijih kampanja u modernoj slovenskoj povijesti i idu na izbore s pitanjem koje nadilazi unutarnju politiku - kakvu Europu žele, i kakva je uloga stranih aktera u oblikovanju tog odgovora.