Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Škoti će u četvrtak donijeti jednu od najvažnijih odluka u britanskoj povijesti i na referendumu odlučiti hoće li napustiti Ujedinjeno Kraljevstvo nakon više od 300 godina zajednice.


Posljednja istraživanja koja pokazuju da su pobornici i protivnici škotske samostalnosti u mrtvoj utrci doveli su Veliku Britaniju na rub raspada - ishoda koji bi stvorio dvije nove države, s novim i, s obzirom na dugu zajedničku povijest, za njih neobičnim identitetom.

97 posto registriranih glasača će izaći na referendum

Vezani članci Zarobljeni u pubu zbog mećave Lockdown iz snova: Tri noći proveli zarobljeni u pubu, gosti na kraju nisu htjeli ići kući Migranti izvučeni iz La Manchea (Foto: Dnevnik.hr) U La Mancheu stradalo 27 ljudi, Britanci i Francuzi međusobno se okrivljuju: ''Francuska neće dopustiti da Kanal postane groblje''

Gotovo 4,3 milijuna ljudi, 97 posto onih koji na to imaju pravo, registriralo se za glasovanje. Očekuje se velik odaziv, najviši na nekim britanskim izborima od devedestih godina. Ulog je velik i politički čelnici u Londonu bivali su sve nervozniji kako se posljednjih tjedana topila uvjerljiva prednost unionista.

ŠKOTSKI REFERENDUM: Hoće li pristaše neovisnosti uspjeti u naumu?

"Zapanjen sam onim što se dogodilo zadnjih četiri ili pet tjedana, iskreno ne mogu predvidjeti što će se dogoditi", rekao je Peter Kellner, prvi čovjek agencije za ispitivanje javnog mnijenja You Gov. Početkom kolovoza unionisti su imali 22 posto prednosti u anketama. Desetak dana prije referenduma nacionalisti su taj rezultat izjednačili.

Salmond neutralizirao strahove

Veliki porast podrške opciji "za" gotovo se jednoglasno pripisuje tome što je škotski premijer Alex Salmond uspio neutralizirati strahove o budućnosti škotske ekonomije izvan britanske zajednice. Salmond, vođa vlade u Edinburghu i najveći zagovornik samostalnosti, rekao je da je njegova kampanja doživjela "procvat nacionalnog samopouzdanja" unatoč "bijednom širenju straha" iz unionističkog tabora.

Jedna od najvećih rasprava vodila se oko funte. U veljači su tri najveće britanske stranke izdale zajedničko upozorenje da neće biti monetarne unije s neovisnom Škotskom iako to Salmond želi. "Unatoč toj izjavi, raširen je osjećaj bio, naročito u kampu 'za', da blefiraju. A broj koji tako misle u međuvremenu se povećao", rekao je politolog sa sveučilišta u Glasgowu John Curtice.

Ishod visi o niti

Pošto su ankete prošli tjedan pokazale da ishod referenduma visi o niti, britanski premijer David Cameron osobno je došao u kampanju u Škotsku. Britanske stranke pokazale su i rijetko jedinstvo objavivši plan davanja većih ovlasti škotskom parlamentu, ako birači na referendumu zaokruže "ne". Potez je uglavnom doživljen kao znak panike u Westminsteru.

Britanska vlada nekoliko je puta ponovila da nema plan "b" u slučaju da prevlada glas "za", očito uvjerena da će Škoti radije izabrati 'vraga kojeg poznaju' od nesigurnosti kakvu im donosi samostalnost.

Britanska slagalica

Međutim, posljednjih tjedana sve se više nagađa o posljedicama što bi škotski odlazak iz Britanije značio za Englesku, Wales i Sjevernu Irsku. "Ako će Škotska glasati 'za', britanska politička slagalica će biti bačena visoko u zrak i nitko ne zna kako će dijelovi pasti", kaže Curtice.

Jedna od prvih žrtava vjerojatno će biti Cameron osobno. Unatoč tome što kaže da neće podnijeti ostavku, bit će mu teško ostati lider stranke koja se službeno zove Konzervativna i unionistička ako Britanija ostane bez trećine kopna i desetine stanovništva.

Poniženje za Englesku

Još važnije, Britaniju će eventualna škotska samostalnost gurnuti u desetljeće političke i ekonomske nestabilnosti. "Za Englesku će to prvo biti strašno, strašno poniženje, strašan gubitak pouzdanja, kod kuće i u inozemstvu", rekao je Rory Stewart, Škot koji zastupa jednu englesku izbornu jedinicu u Westminsteru.

"Drugo, Britanija će deset godina biti okrenuta sebi. Trošit ćemo vrijeme na rasprave o sitnim unutarnjim aranžmanima, valuti, dugu, graničnoj kontroli... u vrijeme kad bismo trebali gledati prema svijetu", dodao je Stewart.

Birališta će biti otvorena od 7 do 22 sata po mjesnom vremenu (od 8 do 23 po srednjoeuropskom). Rezultati se očekuju rano u petak. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju