Nedavno sjevernokorejsko lansiranje projektila preko teritorija Japana dodatno je podiglo ionako snažne tenzije na Korejskom poluotoku. Odgovor Južne Koreje nije trebalo dugo čekati pa je tako vojska bacila osam teških bombi blizu granice sa Sjevernom Korejom.
Pročitajte i ovo
pojačali suradnju
Putin i Kim Jong Un potpisali ugovor o međusobnoj obrani u ratu
Demonstracija zajedništva
Trump nastavlja s pritiskom: "Spremni smo napustiti pregovore sa Sjevernom Korejom"
Lokalni mediji taj su potez "nadmoćnom silom" dok američki predsjednik Donald Trump poručuje kako su, kad je riječ o Sjevernoj Koreji, sve opcije na stolu.
Za komentar situacije pitali smo Branimira Vidmarovića, stručnjaka za međunarodne odnose i kolumnista portala DNEVNIK.hr.
„Sjeverna Koreja je prvi put prebacila projektil preko Japana čime je zapravo odlučila pokazati kako ima tehničke mogućnosti dosegnuti Guam, to jest američki teritorij na Pacifiku. Sva testiranje projektila Sjeverne Koreje bila su najavljivana kao interkontinentalna, ali po analizi leta ispostavilo se da je riječ o projektilima srednjeg dometa. Ovog puta je let bio duži što pokazuje tehnički napredak i sofisticiranost kojom se dokazuje ozbiljnost. Sjeverna Koreja doista može doseći destinacije o kojima priča, ali u ovakav poduhvat se nikad ne bi upustila da postoji opasnost da raketa ili neki njezin dio padne na teritorij Japana. Unatoč stalnoj percepciji kako je Sjeverna Koreja nestabilna zemlja u kojoj ljudi nisu prisebni, ovaj potez govori da tamošnji režim itekako zna što radi“, tvrdi Vidmarović.
"Sjeverna Koreja osigurava svoju egzistenciju"
Ističe kako je u cijeloj situaciji zanimljivo što su sjevernokorejski mediji prilikom ispaljivanja prvi puta poručili kako prilikom lansiranja rakete nije bila ugrožena sigurnost susjednih zemalja.
„To je mali signal da namjere Sjeverne Koreje nisu da nekoga uništi, već da osigura svoju egzistenciju. Ovakva komunikacija sugerira da sigurnost Južne Koreje, Japana i Kine nije bila ugrožena“, kaže Vidmarović.
Podržava odgovor Južne Koreje te smatra kako je riječ o pametnom zaokretu.
„Smatram da je potrebno puno više takvih manifestacija moći i vlastitih obrambenih mogućnosti. Južnokorejski predsjednik Moon Jae-in ima dobre ideje i vizije kako stupiti u dijalog sa Sjevernom Korejom, ali našao se u izolaciji jer ga u tome nitko ne podržava. Razina prijetnje koja izvire iz Sjeverne Koreje je direktno vezana za obrambene mogućnosti ove ili one zemlje. Što je manja proturaketna obrana SAD-a, to se više diže galama. Umjesto razmatranja vojnih opcija, treba ulagati u svoju sigurnost i demonstrirati je u čemu je Južna Koreja apsolutno ispravno postupila. U budućnosti se ne bi smjelo bojati oboriti sjevernokorejski projektil u zraku. Ti testovi su unaprijed izračunati i postoji uzorak lansiranja rakete. Nikad nije riječ o iznenađenju i demonstracija moći može se unaprijed pripremiti. Rizik je pritom gotovo ništavan, jer nije došlo do eskalacije većih sukoba između dviju Koreja“, kaže Vidmarović.
Trump umanjio važnost američkih riječi
Stručnjak za međunarodne odnose kaže kako je američki predsjednik Donald Trump kroz seriju loših verbalnih i političkih poteza umanjio važnost američkih riječi i američke moći, što je ohrabrilo režim Sjeverne Koreje.
Vidmarović ističe kako će eventualno uspostavljanje dijaloga između Sjeverne Koreje i SAD-a otežati i Trumpov izbora američkog veleposlanika u Južnoj Koreji.
„Za veleposlanika u Južnoj Koreji imenovan je Victor Cha, direktora korejskog odjela u jednom utjecajnom Centru za strateške studije sa sjedištem u Washingtonu. On je konzervativac i tvrdokorni pobornik invazivnih i snažnih metoda. Tijekom saslušanja u američkom Kongresu, govoreći o Sjevernoj Koreji spominjao je isključivo opcije sile. Bio je toliko ustrajan da je morao intervenirati čak i konzervativni John McCain upozoravajući na opasnost koje bi zbog vojne akcije zaprijetile Južnoj Koreji“, kaže Vidmarović.
Na pitanje je li moguća eskalacija sukoba, kaže kako neće biti ništa ni s jedne ni s druge strane.
„Sjeverna Koreja stalno ispaljuje projektile prema Japanu jer osjeća nijanse političkih odnosa u toj regiji. Kad bismo generalizirali, mogli bismo reći da Japan nitko ne voli. Zbog prošlosti, istočnoazijske zemlje nemaju dobre odnose s njim. Japan prema ustavu nema pravo na pravi vojsku s pravom napada i objavom rata, već se može samo braniti, a nemaju ni nuklearno oružje. Premijer Shinzo Abe je konzervativac koji zagovara ustavne promjene i nuklearno oružje. Što više Sjeverna Koreja prijeti, to se u Japanu više aktualiziraju teze o remilitarizaciji što se nikome ne sviđa“, kaže Vidmarović.
Na pitanje kako bi se u slučaju direktnog sukoba SAD-a i Sjeverne Koreje postavile Rusija i Kina, Vidmarović smatra kako Rusija vjerojatno ne bi intervenirala.
„Kina, s druge strane, voli ponavljati povijesne modele te bi vjerojatno zablokirala granice te eventualno izvršila neki lakši protunapad ako bi američke snage prešle granicu . Vjerojatno bi se postavili izolacionistički te zatvorili međunarodni zračni prostor što bi stvorilo velike probleme SAD-u“, kaže Vidmarović.
U šali kaže kako ne treba zanemariti ni šuškanja da je sjevernokorejski vođa Kim Jong Un dobio treće dijete.
„Toj djeci treba nešto ostaviti. Svaki roditelj nešto ostavi svoj djeci, netko kuću, netko stan, a on bi mogao ostaviti cijelu državu koju treba sačuvati. Upravo su glasine o djeci glavni geostrateški okvir i zalog sigurnosti, šali se Vidmarović.
Dr.sc. Branimir Vidmarović, stručnjak iz područja međunarodnih odnosa i kineske vanjske politike. Rođen je 1983. godine u Zagrebu; diplomu i doktorat stekao je na Moskovskom državnom fakultetu za međunarodno odnose.Član je ekspertne skupine Instituta za europske i globalizacijske studije a u slobodno vrijeme besplatno predaje kolegij o povijesti Kineske vanjske politike.