Čelnici NATO-a donijet će povijesnu, transformacijsku odluku za sigurnost svojih građana, a članak 5 o uzajamnoj obrani šalje snažnu poruku, istaknuo je u srijedu na početku samita glavni tajnik Saveza Mark Rutte.
"Na ovom sastanku donijet ćemo povijesne, transformacijske odluke kako bismo naše građane učinili sigurnijima kroz jači, pravedniji i ubojitiji NATO", rekao je Rutte obraćajući se čelnicima 32 države članica Sjevernoatlantskog saveza na početku samita.
"Naša trajna predanost članku 5 – da je napad na jednog napad na sve – šalje snažnu poruku", istaknuo je Rutte.
Američki predsjednik Donald Trump je uoči samita, govoreći novinarima u zrakoplovu na letu prema Den Haagu, bio prilično neodređen, rekavši da se članak 5 može interpretirati na više načina i da će na samitu reći definiciju toga članka.
Međutim, Trump je prije samog početka sastanka Sjevernoatlantskog vijeća na razini šefova država, ipak umirio saveznike u pogledu američke predanosti međusobnoj obrani, kazavši obraćajući se novinarima "uz njih smo do kraja."
Kako funkcionira i kada je jedini put primijenjen članak 5
Načelo kolektivne obrane iz članka 5 osnivačkog ugovora saveza u samoj je srži onoga zašto je NATO i osnovan. Prema njemu, napad na jednog člana smatra se napadom na sve. Ali nije baš tako jednostavno.
U njemu se navodi da će, ako se dogodi takav oružani napad, svaka druga članica poduzeti "mjere koje smatra potrebnim, uključujući upotrebu oružane sile, kako bi se obnovila i održala sigurnost sjevernoatlantskog područja".
Članak 5. obuhvaća teritorij država članica u Europi i Sjevernoj Americi, kao i Tursku. Ne pokriva baze u stranim zemljama ili teritorijima izvan područja saveza - na primjer, nije se odnosio na Vijetnamski rat, Falklandske otoke ili na nedavni iranski napad na američku bazu u Kataru.
Stvari se ovdje počinju komplicirati, piše Sky News. Kada se članica NATO-a pozove na Članak 5, saveznici mogu pružiti bilo koji oblik pomoći koji smatraju potrebnim za reagiranje na situaciju. To ne znači automatski vojnu pomoć i na svakom je pojedinom savezniku da odluči koju akciju smatra potrebnom. Ta se pomoć zatim pruža zajedno s ostatkom saveza.
Zbog toga se i dogodila napetost između Europe i SAD-a prilikom osnivanja NATO-a. Naime, SAD je bio protiv automatskog pružanja pomoći, što je slično onome što se sada događa s predsjednikom Trumpom.
Članak 5 samo je jednom primijenjen i to nakon napada na World Trade Centar u Sjedinjenim Državama. Nakon tog napada 11. rujna, saveznici NATO-a aktivirali su Članak 5 i priskočili u pomoć Americi. To je kulminiralo invazijom na Afganistan pod vodstvom NATO-a pod mandatom Vijeća sigurnosti UN-a.
Saveznici NATO-a borili su se rame uz rame sa SAD-om i u nekim od najžešćih bitaka. Dijelili su teret onih koji se nisu vratili kući.
Zato su JD Vanceove primjedbe o "nekoj slučajnoj zemlji koja nije ratovala 30 ili 40 godina" u Europi smatrane posebno uvredljivima.
Saveznici NATO-a također su djelovali kako bi ojačali mjere kolektivne obrane u drugim prilikama, ispod praga članka 5, na primjer nakon ruske aneksije Krima i invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Troškovi obrane
Čelnici NATO-a donijet će na samitu odluku da podignu troškove za obranu na 5 posto BDP-a, od čega 3,5 posto za čisto vojne izdatke, a 1,5 posto za infrastrukturu za civilnu i vojnu uporabu.
Rutte je pohvalio Trumpa ističući da će ta odluka učiniti NATO pravednijim i da će svi snositi svoj dio odgovornosti za zajedničku sigurnost.
"Predugo je jedan saveznik, Sjedinjene Američke Države, nosio preveliki teret te obveze. I to se danas mijenja. Predsjedniče Trump, dragi Donalde, vi ste omogućili ovu promjenu", rekao je Rutte.
Glavni tajnik je rekao da odluke Saveza uključuju i nastavak potpore Ukrajini i zauzimanje za trajan i pravedan mir. "Svi želimo da se to krvoproliće zaustavi, pozivamo Rusiju da okonča agresiju protiv Ukrajine", rekao je Rutte.
Hrvatsko izaslanstvo na samitu predvodi predsjednik Zoran Milanović, koji se u utorak navečer zbog manjih zdravstvenih problema nije pojavio na svečanoj večeri koju su za sudionike sastanka organizirali nizozemski kralj Vilim Aleksandar i kraljica je Máxima. U izaslanstvu su i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar obrane Ivan Anušić.
-
SUMNJIVE AKTIVNOSTIUzbuna u europskoj prijestolnici: "Sve ih je više, usmjeravaju ih na različite ciljeve, a znamo i kad su proširili sustav"
-
Redovna procedura?Ona im je doslovno život, a sad ih je šokirala obavijest: "Sve nam je bila"
-
DVA UPOZORENJAUzbuna u europskoj zemlji! Podignuti vojni avioni: "Potražite sklonište"
