Rat u Armeniji
Rat u Armeniji Foto: Afp

Rusija, Sjedinjene Države i Francuska pozvale su u četvrtak na hitan prekid vatre između vojnih snaga Azerbejdžana i etničkih Armenaca oko Nagorno Karabaha te zatražile od suparničkih strana da se bez odgode vrate pregovorima.


Ovo su najžešći sukobi od 90-ih između dviju strana zbog područja koje je dio Azerbejdžana, ali čije je stanovništvo većinski armensko i u potpunosti njome upravlja.

Vezani članci Sukob u Nagorno-Karabahu Nakon šest tjedana krvoprolića: Potpisan sporazum o prekidu sukoba u Nagorno Karabahu Sukob Armenije i Azerbajdžana ne jenjava Azerbajdžan proglasio djelomičnu mobilizaciju: Dosad je najmanje 21 osoba poginula, a stotine su ozlijeđene

"Pozivamo relevantne vojne snage da smjesta prekinu neprijateljstva", poručili su predsjednici triju država u zajedničkom priopćenju u svojstvu supredsjedatelja Skupine Minsk Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

"Također pozivamo čelnike Armenije i Azerbejdžana da se bez odgode, u dobroj vjeri i bez ikakvih preduvjeta, vrate pregovorima pod okriljem Skupine Minsk OESS-a", dodaje se u priopćenju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i francuski predsjednik Emmanuel Macron su također razgovarali o tome kako bi Skupina Minsk OESS-a mogla pomoći da se okončaju borbe, priopćio je Kremlj.

Rusija je ponudila da bude domaćin razgovora ministara vanjskih poslova Armenije i Azerbejdžana o okončanju sukoba koji je zbog spomenute planinske enklave ponovo buknuo u nedjelju.

Odcijepljen od Azerbajdžana

Nagorno Karabah se odcijepio od Azerbejdžana u ratu 1990/94. u kojem je poginulo 30.000 ljudi, ali u svijetu nije priznat kao neovisna republika.

Ponovno izbijanje "zamrznutog sukoba" koji je slijedio nakon raspada Sovjetskog Saveza izazvalo je zabrinutost za stabilnost južnog Kavkaza, područja kojim prolaze važni plinovodi i naftovodi. Također se strahuje od uvlačenja u sukob regionalnih sila - Rusije i Turske.

Nagorno Karabah je sastavni dio Azerbajdžana, ali njegovo stanovništvo je većinski armensko. Kad se Sovjetski Savez raspao osamdesetih, Nagorno Karabah je glasao da se pripoji Armeniji - izazvavši rat koji je obustavljen primirjem 1994. godine.

Od tada, ta je enklava ostala dio Azerbajdžana, ali je kontroliraju etnički Armenci koje podržava vlada u Armeniji. Pregovori održavani tijekom narednih desetljeća, kojima su posredovale međunarodne sile, nikad nisu uspjeli dovesti do mirovnog sporazuma.

Suvremena Armenija i Azerbajdžan postali su dio Sovjetskog Saveza kad je ovaj nastao dvadesetih godina prošlog stoljeća. Nagorno Karabah bila je oblast s većinskim etničkim armenskim stanovništvom, ali su Sovjeti dali kontrolu nad tom regijom azerbajdžanskim vlastima.