Meta je upravo izgubila višemilijunsku pravnu bitku jer nije spriječila trgovinu djecom na svojim platformama.
završetak rata
Procurili detalji pregovora s Iranom: Trumpov rok istječe
Intervenirale službe
Tragedija u Zagrebu: Izbio požar kuće u izgradnji, poginuo muškarac
VELIKA NEIZVJESNOST
Europa nije svjesna što je čeka. Spominje se velika kriza: "Čak i da sutra nastupi mir..."
Guardianova novinarka otkrila je kako je njezina istraga došla do dokaza koji su postali dio slučaja protiv Mete.
"Sve je počelo dojavom. Istraživala sam trgovinu ljudima i iskorištavanje radnika migranata u zemljama Zaljeva kada mi se javio izvor kojeg poznajem više od 10 godina. Rekao mi je da trgovina djecom radi seksualnog iskorištavanja u Sjedinjenim Državama naglo raste. Kako je pandemija covida gurnula predatore na internet, neki su koristili Facebook i Instagram za kupnju i prodaju djece", otkrila je Katie McQue.
"Bila je 2021. godina i upravo sam trebala započeti istragu s Mei-Ling McNamara, novinarkom za ljudska prava, koja će u ožujku ove godine dovesti do toga da Meta izgubi višemilijunsku sudsku parnicu. Kompanija se tada još nije preimenovala i bila je poznata kao Facebook, a dotad nije bilo izvještaja o tome kako se djeca prodaju preko njezinih platformi. Stručnjaci iz neprofitnih organizacija koje se bore protiv trgovine ljudima i jedan američki policijski dužnosnik objasnili su mi kakve zločine bilježe", dodala je.
Velik dio trgovine ljudima na Facebooku i Instagramu odvijao se u privatnim dijelovima tih platformi, poput Facebook Messengera i privatnih Instagram računa, što je novinarka doznala tek kasnije.
Trgovina ljudima
Trgovci ljudima tražili su tinejdžere koje bi mogli ciljati i vrbovati, a potom ih nuditi kupcima seksualnih usluga. Seksualna trgovina ljudima znači korištenje sile, prijevare ili prisile u kupnji i prodaji seksualnih činova bez pristanka.
Prema međunarodnom pravu djeca ne mogu zakonito pristati ni na kakav seksualni čin, pa se svatko tko profitira od seksualnog čina s djetetom ili ga plaća, uključujući profitiranje od fotografija koje prikazuju seksualno iskorištavanje, smatra trgovcem ljudima.
"Morala sam pretraživati priopćenja američkog Ministarstva pravosuđa o slučajevima trgovine ljudima koji bi mogli uključivati društvene mreže. Provela sam sate pregledavajući kaznene prijave, transkripte i dokazne priloge u tim predmetima na Paceru, bazi saveznih sudskih spisa. Rezultati su često bili šokantni", ispričala je.
"Uspjela sam doći do transkripata pregovora o prodaji maloljetnih djevojaka koje su trgovci ljudima vodili preko Facebook Messengera, privatne usluge za razmjenu poruka. U dokaznim prilozima bile su fotografije žrtava trgovine ljudima koje su se nudile za prodaju putem Instagram Storiesa. Raspravljalo se o novcu i logistici. U slučajevima koje smo pronašle Meta nije otkrila ni označila nijedan od tih zločina", dodala je.
McNamara i ona kontaktirale su bivše vanjske suradnike koji su radili na moderiranju Facebooka i Instagrama i imali zadatak prijavljivati i uklanjati štetan sadržaj. Mnogi su bili traumatizirani sadržajem koji su morali pregledavati svaki dan. Svi su rekli da njihovi pokušaji da označe moguće slučajeve trgovine djecom na Metinim platformama često nisu vodili nikamo te da je kompanija rijetko uklanjala štetan sadržaj. Osjećali su se bespomoćno i smatrali da su Metini kriteriji za prijavljivanje mogućih zločina policiji bili preuski.
"U srpnju 2022. otišle smo u Washington kako bismo posjetile sigurnu kuću kojom upravlja neprofitna organizacija Courtney’s House, koja skrbi o tinejdžericama tamnije boje kože koje su preživjele trgovinu ljudima ili su još uvijek njezine žrtve.
Sjele smo na kauče u dnevnoj sobi i snimile višesatni razgovor o tome kako seksualni trgovci ljudima ciljaju tinejdžerice. Pokazali su nam kako su trgovci koristili Instagram Stories za oglašavanje djevojaka radi seksa. Ciljali su djevojke i LGBTQ+ mlade te su u nekim slučajevima članovi obitelji bili uključeni ili su sudjelovali u njihovoj trgovini", napisala je McQue.
"Unosan posao"
Na jednom drugom reporterskom putovanju posjetile su i ured pomoćnika okružnog tužitelja u Massachusettsu. Dok su razgovarale o problemima koje bilježe, da zločini trgovine djecom na društvenim mrežama rastu po stopi od oko 30 posto godišnje, pridružila su im se i dva policijska službenika te analitičar za kibernetičku obavještajnu djelatnost. Pandemija je sve dodatno pogoršala jer su djeca učila od kuće, provodila više vremena na internetu i nisu bila u izravnom kontaktu s učiteljima i drugim odraslima koji bi možda primijetili da nešto nije u redu.
Za trgovce ljudima bilo je lako prepoznati najranjiviju djecu koju je najlakše ciljati, vrbovati i iskorištavati na temelju njihove aktivnosti na internetu, rekao je tužitelj.
"Viđamo sve više ljudi sa značajnim kriminalnim dosjeima koji ulaze u to područje. Nevjerojatno je unosno", rekao je tužitelj. "Danas se svi dogovori ugovaraju preko interneta. Novac se može razmjenjivati digitalno. Trgovci ljudima sve obavljaju potpuno neprimjetno".
"Iz izvještavanja nam je postalo jasno da se Meta muči sa sprječavanjem kriminalaca da na njezinim platformama kupuju i prodaju djecu radi seksa. Kompanija je odlučno osporavala navode iznesene u našoj istrazi", dodala je novinarka.
Objavljena istraga
Istraga je objavljena u travnju 2023. pod naslovom Kako su Facebook i Instagram postali tržnice za trgovinu djecom radi seksualnog iskorištavanja. U početku nije bilo jasno je li tekst imao veći odjek. U Sjedinjenim Državama društvene mreže zaštićene su od pravne odgovornosti za zločine počinjene preko njihovih platformi saveznim zakonom poznatim kao Section 230, sve dok nisu svjesne postojanja takvog sadržaja.
"No, nekoliko mjeseci poslije doznale smo da je istraga citirana u podnesku prijatelja suda pred Vrhovnim sudom. U isto vrijeme ured državnog odvjetnika Novog Meksika podnio je tužbu protiv Mete zbog toga što nije zaštitila djecu od seksualnog zlostavljanja i trgovine ljudima na svojim platformama. U tužbi je navedeno: "Meta je dopustila da Facebook i Instagram postanu tržnica za predatore koji traže djecu na koju će se okomiti." Naša istraga citirana je više puta u sudskom dokumentu", rekla je.
Slučaj je ove godine došao na suđenje, prvo porotno suđenje s kojim se Meta suočila. Kompanija je izgubila pravnu bitku u ožujku i naloženo joj je da plati 375 milijuna dolara građanskih kazni zbog kršenja zakona Novog Meksika o zaštiti potrošača. Meta je poručila da će se žaliti na presudu i da je i dalje "uvjerena u svoju evidenciju zaštite tinejdžera na internetu".
O Metinim teškoćama u otkrivanju i prijavljivanju iskorištavanja djece na njezinim platformama detaljno se raspravljalo tijekom suđenja. Policija je bila preplavljena "bezvrijednim" dojavama kompanije, što je ometalo istrage.
Samo dan nakon presude u Novom Meksiku Meta je izgubila još jedno suđenje u Los Angelesu, gdje se našla na udaru zbog značajki platforme koje utječu na mentalno zdravlje djece tako što su namjerno osmišljene da stvaraju ovisnost i pojačavaju sadržaj koji promiče samoozljeđivanje, suicidalne misli i poremećaj tjelesne slike. Meta je poručila da će se žaliti i na tu presudu
U tri godine otkako je prva istraga objavljena, Guardian je nastavio objavljivati nova otkrića o tome kako su djeca i tinejdžeri iskorištavani i prodavani preko Metinih platformi.
Vrlo je vjerojatno da slijede nova suđenja. Metina sljedeća pravna bitka najvjerojatnije će biti protiv koalicije 33 državna odvjetnika, koji tvrde da je kompanija "svjesno osmislila i uvela štetne značajke" koje "namjerno stvaraju ovisnost kod djece i tinejdžera".