Nakon američkog napada na Venezuelu koji je rezultirao uhićenjem predsjednika Nicolása Madura, predsjednik SAD-a Donald Trump je ponovio svoje namjere da pripoji Grenland SAD-u.
Danska premijerka Mette Frederiksen odgovorila je dosad najoštrijom reakcijom, poručivši da se njegovi pozivi na zauzimanje otoka moraju zaustaviti.
Grenland je autonomna regija Danske, koja je članica NATO-a i Europske unije. Otkako se početkom 2025. vratio na vlast, Trump je više puta pozivao na njegovu aneksiju, a nakon svrgavanja Madura ponovno se javno vratio toj ideji.
"Grenland nam je potreban zbog nacionalne sigurnosti", rekao je Trump novinarima u nedjelju. "To je strateški iznimno važno. Trenutno je Grenland preplavljen ruskim i kineskim brodovima. Znate što je Danska nedavno učinila za sigurnost? Dodala je još jedne saonice s psima", nadodao je.
Kao odgovor, danska je premijerka poručila kako američke prijetnje moraju odmah prestati.
"Potpuno je besmisleno govoriti o potrebi Sjedinjenih Država da preuzmu Grenland. SAD nema nikakvo pravo anektirati bilo koju od zemalja Kraljevine Danske", izjavila je Frederiksen u nedjelju.
Zašto Trump želi Grenland?
Neposredno prije Božića, Trump je imenovao posebnog izaslanika, bivšeg guvernera Louisiane Jeffa Landryja, koji će se baviti pitanjem Grenlanda. Landry je na društvenim mrežama napisao da mu je čast služiti u volonterskoj ulozi kako bi Grenland postao dio SAD-a.
Trump često navodi nacionalnu sigurnost kao razlog svojih namjera prema Grenlandu, koji se nalazi na strateškoj lokaciji u Arktičkom oceanu, na važnim pomorskim rutama. Najveći otok na svijetu geografski pripada Sjevernoj Americi.
Kako globalno zagrijavanje napreduje, sve će se više arktičkih pomorskih ruta otvarati, čineći Grenland još važnijim.
SAD ima obrambeni sporazum s Grenlandom još od 1951. godine i ondje ima oko 150 vojnika u bazi Pituffik Space Base, koja je usmjerena na otkrivanje projektila i svemirski nadzor.
Prema riječima Iana Lessera, istaknutog člana German Marshall Fund-a SAD-a, Washington već ima potreban sigurnosni oslonac u Grenlandu, a namjere Trumpove administracije gotovo sigurno su više povezane s prirodnim bogatstvima.
"Predsjednik pridaje mnogo važnosti resursima - mineralnim resursima, energetskim izvorima i komercijalnim prilikama", rekao je Lesser za Euronews. "Čak i ako se ti resursi ne mogu lako isplativo eksploatirati, ne bi me čudilo da to izaziva veliku zabrinutost", nadodao je.
EU je više puta prošle godine osudio američke prijedloge o preuzimanju Grenlanda.
Lesser je rekao kako je malo vjerojatno da bi SAD posegnuo za silom kako bi preuzeo Grenland, ali to se ne može u potpunosti isključiti.
"Ne mislim da je ikada bilo osobito vjerojatno da bi SAD upotrijebio silu u Grenlandu, ali s obzirom na iskustvo iz Venezuele, mnogi će razumljivo zaključiti da predsjednika u određenoj mjeri treba shvatiti ozbiljno", rekao je.
Dodao je da bi pritisak mogao dovesti do ustupaka Danske kako bi SAD dobio veći pristup teritoriju.
Što će učiniti Europa?
Dok je danska vlada u kriznom načinu rada i inzistira na tome da teritorij nije na prodaju, Lesser kaže da i Danska i Europa imaju određene adute.
"Mislim da je mnogo toga na stolu jer američka administracija jasno stavlja naglasak na ekonomska i komercijalna pitanja. Postoji mogućnost nekakvog paketa dogovora preko Atlantika u kojem bi mnogo toga bilo uključeno", rekao je.
EU pritom ima dva nedostatka - prvo, ciljevi američkog predsjednika nisu potpuno jasni, a drugo, kreće se znatno sporije od Trumpove administracije.
"Nije da Europska unija ili NATO ne mogu odgovoriti na ove izazove, ali tempo na ovoj strani Atlantika znatno je sporiji nego u Washingtonu", rekao je Lesser.
U svojoj reakciji na Trumpove izjave, Frederiksen je podsjetila da je Danska kao članica NATO-a pokrivena savezništvom kolektivne sigurnosti.
"Stoga snažno pozivam Sjedinjene Države da prestanu s prijetnjama prema povijesno bliskom savezniku te prema drugoj zemlji i drugom narodu koji su vrlo jasno poručili da nisu na prodaju"; rekla je.
Napetosti među NATO saveznicima nisu bez presedana.
"Očito je da to na vrlo osnovnoj razini nagriza koheziju Saveza,“ rekao je Lesser. "Ove su prijetnje iznimno destabilizirajuće za već ugrožen transatlantski sigurnosni odnos. Sve što bi išlo dalje od retorike koju smo dosad vidjeli oko Grenlanda izazvalo bi pravu krizu unutar Saveza", zaključio je.
-
Najsnježnija na svijetuZemlja u kojoj pada najviše snijega na svijetu, a snježni nanosi su viši od kuća
-
PRETUČENI SAMARITANACHtio pomoći čovjeku stradalom u prometnoj nesreći, pa dobio sjekirom u glavu: Liječnici mu se borili za život
-
Juhe, variva, gulašiPitate se što kuhati za ručak? Imamo gotovo 40 prijedloga za bogata zimska jela
