Znanstvenici napokon objasnili kako i zašto nastaju opasni krvni ugrušci povezani s nekim cjepivima protiv COVID-19

Rijetka i opasna reakcija na određena COVID‑19 cjepiva i prirodne adenovirusne infekcije napokon je objašnjena zahvaljujući globalnoj suradnji znanstvenika. Međunarodni tim znanstvenika s kanadskog Sveučilišta McMaster, australskog Sveučilišta Flinders i Medicinskog falulteta Sveučilišta u Greifswaldu, u Njemačkoj, utvrdili su da problem leži u pogrešno usmjerenom napadu imunološkog sustava.

tri vijesti o kojima se priča Jutarnje podrhtavanje Potres pogodio Petrinju i okolicu: "Grmjelo je i treslo" Plav kao štrumpf U bolnicu stigao potpuno plav: Istina koju su liječnici otkrili nasmijala je cijelu hitnu VELIKI OPOZIV Uređaj koji im je trebao spasiti život - ubio ih je, mnogi su u strahu: "Ne izlazim, paranoična sam"

Studija objavljena u časopisu New England Journal of Medicine, pokazuje kako tijelo povremeno može stvarati protutijela protiv vlastitih krvnih proteina, što dovodi do imunološki posredovane trombocitopenije i tromboze izazvane cjepivom (engl. vaccine-induced immune thrombocytopenia and thrombosis ili VITT). Autori istraživanja su identificirali točnu virusnu komponentu koja u rijetkim slučajevima može izazvati tu pogrešnu imunološku reakciju, pružajući model za razumijevanje drugih rijetkih reakcija na infekcije, lijekove ili okolišne čimbenike, izazvanih protutijelima.

Otkriven točan mehanizam

"Ova studija pokazuje, s molekularnom preciznošću, kako normalna imunološka reakcija na adenovirus, vrlo rijetko može skrenuti s puta. Identificiranjem točnog virusnog proteina i specifične promjene u protutijelu koje pokreće ovu pogrešku, sada razumijemo, ne samo što se događa u VITT-u, nego i zašto,” rekao je za EurekAlert Theodore Warkentin, profesor na Odjelu za patologiju i molekularnu medicinu Sveučilišta McMaster i jedan od autora istraživanja.

Znanstvenici su ustanovili da VITT nastaje samo kod osoba koje nose određeni naslijeđeni gen protutijela IGLV3‑21*02 ili *03. Budući da taj gen nosi do 60 posto populacije, on sam ipak ne može objasniti komplikaciju. Imunološki sustav u početku cilja na adenovirusni protein VII (pVII), koji je vrlo sličan ljudskom proteinu, faktoru trombocita 4 (PF4), koji se luči iz trombocita.

Rijetka mutacija u stanici koja proizvodi protutijela (B limfociti), nazvana K31E, mijenja jednu aminokiselinu, preusmjeravajući protutijela s adenovisrusnog proteina pVII prema proteinu PF4 u tijlu domaćina, što aktivira trombocite i uzrokuje stvaranje ugrušaka uz smanjenje broja trombocita. Kad su znanstvenici u laboratorijskim protutijelima uklonili tu mutaciju, opasni učinak stvaranja ugrušaka je nestao.

Otkriće bez presedana

Znanstvenici su svoje nalaze potvrdili kombinacijom naprednih metoda: analizirali su protutijela pacijenata, proučavali njihovu strukturu pomoću masa‑spektrometrije, stvarali laboratorijske kopije protutijela i testirali ih na miševima kojima je genetski ugrađen dio ljudskog imunološkog sustava, kako bi se mogla pratiti reakcija ljudskih protutijela.

"Mnogi ljudi znaju da mutacije u DNK objašnjavaju stvari poput kongenitalnih abnormalnosti ili raka, ali da imunološka stanica koja proizvodi očekivana protutijela na virus iznenada promijeni svoju reaktivnost protiv vlastitog proteina zbog specifične mutacije, to je spektakularan nalaz koji je bez presedana u znanstvenoj literaturi,” ističe Warkentin.

Na koncu, navedeno istraživanje pruža smjernice za razvoj još sigurnijih adenovirusnih cjepiva, uz zadržavanje njihovih globalnih zdravstvenih prednosti.